Naslov
Novi prostorni identitet Trešnjevke: preobrazba arhitekture i svakodnevice
(Spatial Identity of Trešnjevka: the transformation of architecture and everyday life)

Autori
Harjaček, Lana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
01.07

Godina
2019

Stranica
47

Mentor
Galjer, Jasna

Ključne riječi
arhitektura, prostorni identitet, svakodnevica, urbanizam, Trešnjevka
(architecture, spatial identitety, everyday life, Trešnjevka, urbanism)

Sažetak
Problematika kojom se ovaj rad bavi polazi od dinamike međusobnog utjecaja prostora i njegovog potrošača, to jest, društva, na konkretnom urbanom primjeru zagrebačke Trešnjevke. Preobrazbe arhitekture i svakodnevice na Trešnjevci, a posljedično i njezinog prostornog identiteta, mogu se podijeliti u nekoliko faza. Prva faza obuhvaća period od druge polovice 19. stoljeća do kraja Prvog svjetskog rata, kad se identitet ovog područja zbog gradnje željezničke pruge i industrijalizacije počinje ocrtavati kao radničko naselje. Međuratni period ili druga faza obilježena je demografskom ekspanzijom u Zagrebu, koja se s arhitektonsko-urbanističkim izazovima nove društvene situacije neuspješno obračunava neorganiziranim širenjem grada bez kontinuiteta prostora te nelegalnom gradnjom. Nehumani uvjeti života na periferiji u ovom periodu kulminiraju u gorući socijalni problem, a na Trešnjevci se u skladu s aktualnim globalnim trendom socijalno programirane arhitekture počinju graditi radnička naselja s namjerom zbrinjavanja novog radničkog stanovništva i njihovih obitelji. Po završetku Drugog svjetskog rata počinje sljedeća faza u kojoj je glavna zadaća arhitekata obnova razrušenih područja i industrijalizacija zemlje, stoga se na početku intenzivno ulaže u gradnju tvorničkih pogona i željezničkih pruga, a manje u stambene objekte. Nova politička ideologija uvjetuje novu organizacijsku strukturu arhitektonskourbanističke djelatnosti, a svoj trag na Trešnjevci ostavljaju neki od najboljih tadašnjih arhitekata kao što su Marijan Haberle, Mladen Kauzlarić, Stjepan Gomboš, Slavko Jelinek, Marijan Hržić i Andrija Mutnjaković. Sadržaji na Trešnjevci počinju se širiti na sportsko- rekreativne i kulturne, a time obogaćuju svakodnevicu stanovnika i posjetitelja. Stjecanjem neovisnosti Hrvatske počinje posljednja faza obilježena rapidnom privatizacijom i masovnom izgradnjom. Potpuna uzurpacija prostora i identiteta uzrokovana je naglim prijelazom iz niske u visoku gradnju te maksimalnom udovoljavanju investitoru, umjesto stanovnicima. Industrijska baština Trešnjevke napuštena je i zaboravljena, a zbog otvaranja novih shopping centara na rubnim dijelovima grada te gospodarske krize lokali i obrti se zatvaraju, ostavljajući naselje bez osnovnih sadržaja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam, Povijest umjetnosti

POVEZANOST RADA