Naslov
Oblikovanje srebra u Hrvatskoj u 19. stoljeću
(Designing silver in the 19th century in Croatia)

Autori
Koprčina, Arijana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
28.12

Godina
2012

Stranica
849

Mentor
Galjer, Jasna

Ključne riječi
oblikovanje srebra, Hrvatska, 19. stoljeće, primijenjena umjetnost, umjetnički obrt
(designing silver, Croatia, 19th century, applied arts and crafts)

Sažetak
Radom Oblikovanje srebra u Hrvatskoj u 19. stoljeću donesen je presjek stilskih mijena u sferi primijenjenih umjetnosti i presjek oblikovanja srebrnih predmeta upotrebljavanih u Hrvatskoj od posljednjih desetljeća 18. st. do kraja 19. st. Obuhvaćeno je profano i sakralno srebro, produkcija hrvatskih zlatara, kao i uvezena srebrnina i posrebreno posuđe te dijelom i nakit, čime je omogućen uvid u promjene mode i ukusa hrvatskih naručitelja. Istraživanjem je utvrđen opseg domaće produkcije 19. st. pri čemu je fokus stavljen na utvrđivanje stilskih odrednica relevantnih pri odabiru analizirane građe ; detaljno je obrađeno zagrebačko zlatarstvo temeljem usporedbi sa zlatarstvom drugih hrvatskih gradova, prvenstveno Dubrovnika i Varaždina kao najistraženijih. Stilskim usporedbama domaćeg zlatarstva s inozemnim primjerima utvrđeni su utjecaji na oblikovanje i paralele u najčešćim narudžbama poput pribora za jelo, svijećnjaka te srebra za opremu stola: soljenki, posuđa za serviranje kave i čaja i sličnog. Uz stilske elemente relevantne za povijest oblikovanja, u radu je stavljen akcent i na kulturološki kontekst upotrebe srebrnog posuđa i pribora, neophodan za razumijevanje naručitelja i sredine. A temeljem istraživanja načina školovanja zlatara i zakona 117 nove disertacije kvartal X -1|2-2013 o kontroli plemenitih metala te zastupljenosti trgovaca srebrom, zlatom i nakitom od 1840-ih nadalje, utvrđeni su razlozi zamiranja zlatarstva tijekom 19. st. Za razliku od prve polovine stoljeća u kojoj je dominiralo zlatarstvo domaćih majstora, druga polovina stoljeća obilježena je uvoznom, bečkom i njemačkom te znatno manje francuskom produkcijom srebrnog i posrebrenog posuđa i upotrebnih predmeta. Prevlast trgovine od sredine stoljeća bila je nezaustavljiva, stoga se u kontinentalnoj zoni gotovo više ne susreću radovi domaćih zlatara za razliku od Dalmacije gdje je zlatarski zanat održan tradicionalnim narudžbama. Stilski pregled započinje prijelazom između rokokoa i klasicizma, nastavlja se klasicizmom 18. stoljeća, oblikovanjem empirea do 1830- ih, te klasicizirajućim oblikovanjem u ranom bidermajeru i bidermajerom 1830-ih i 1840-ih godina. Potom se obrađuju neostilovi u oblikovanju srebra: romantična neogotika, drugi rokoko, mješoviti stil sredine 19. st., te stil obnove klasicističkih utjecaja u drugoj polovini stoljeća. Obrađeno je i oblikovanje u stilu neorenesanse, trećeg rokokoa, eklekticizma i orijentalizma ; spomenuti se neostilovi pretežno javljaju u uvoznoj produkciji i izvedbama profanog karaktera. U sakralnim narudžbama druge polovine 19. stoljeća istaknute su neoromanika i neogotika u izvedbama crkvene opreme i liturgijskog posuđa. Ističe se oprema đakovačke i zagrebačke katedrale izvedena prema nacrtima Karla Rösnera, Friedricha Schmidta i Hermana Bolléa ; većinu sakralnog posuđa i opreme izvela je bečka tvrtka “Brix i Anders” te ljubljanska “Samassa”. Analizom građe sačuvane u Riznici zagrebačke katedrale i u Muzeju za umjetnost i obrt napravljena je vjerojatna rekonstrukcija prve verzije opreme glavnog oltara zagrebačke katedrale te utvrđena oprema (svijećnjaci, kanonske tablice) pojedinih oltara. Bolléovom poticanju domaćeg obrta dano je istaknuto mjesto, uz sakralne i profanim narudžbama poput reprezentativnog nakita izrađivanog u radionici “Bulvan i Pečak”. Obradom teme o oblikovanju srebra istražena je dostupna građa sačuvana u muzejskim kolekcijama, u crkvenom i privatnom posjedu, relevantna za povijest ove sfere primijenjene umjetnosti. Donesena je klasifikacija stilova u oblikovanju primijenjene umjetnosti i utvrđena slika izuzetnog stilskog pluralizma koji čini jedini kontinuitet razdoblja. Time je u stručnom i znanstvenom smislu nadopunjen dosadašnji korpus poznavanja povijesti umjetnosti 19. stoljeća u Hrvatskoj, a posebno dionica povijesti primijenjene umjetnosti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest umjetnosti, Primijenjena umjetnost

POVEZANOST RADA