Pregled bibliografske jedinice broj: 1121355
Fonološki razvoj – interakcija kvalitete fonoloških reprezentacija i fonološkog procesiranja
Fonološki razvoj – interakcija kvalitete fonoloških reprezentacija i fonološkog procesiranja // Jezik i um Knjiga sažetaka (HDPL, 2018) / Stolac, Diana ; Nigoević, Magdalena (ur.).
Rijeka: Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku (HDPL) ; Srednja Europa, 2018. str. 120-120 (predavanje, recenziran, sažetak, ostalo)
CROSBI ID: 1121355 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Fonološki razvoj – interakcija kvalitete fonoloških
reprezentacija i fonološkog procesiranja
(Phonological development – interaction between
quality of phonological representations and
phonological processing)
Autori
Tomić, Diana ; Geld, Renata
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo
Izvornik
Jezik i um Knjiga sažetaka (HDPL, 2018)
/ Stolac, Diana ; Nigoević, Magdalena - Rijeka : Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku (HDPL) ; Srednja Europa, 2018, 120-120
ISBN
978-953-7963-77-4
Skup
32nd International Conference of CALS: Language and mind
Mjesto i datum
Rijeka, Hrvatska, 03.05.2018. - 05.05.2018
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Recenziran
Ključne riječi
fonološki razvoj ; fonološke reprezentacije ; fonološko procesiranje
(phonological development ; phonological representations ; phonological processing)
Sažetak
Povezanost reprezentacija i procesiranja te opće i jezične spoznaje omogućava bolje razumijevanje govornojezičnog razvoja, fonoloških poremećaja ali i fonološke obrade pri ovladavanju stranim jezikom. U ovom se radu fonološki razvoj sagledava iz kognitivnolingvističke perspektive određujući jedinice koje se oblikuju tijekom razvoja te opće kognitivne i jezične procese u kojima sudjeluju. Takva interakcija pokazuje povezanost sustava jezične obrade s općim kognitivnim sustavima. Fonem tj. fonološka reprezentacija je multimodalni mentalni konstrukt koji se tijekom razvoja oblikuje različitim vrstama znanja prije nego što preuzme tradicionalno mu pripisivanu funkciju razlikovanja većih jezičnih jedinica. Sadržaj fonološke reprezentacije tijekom razvoja odredit će urođeni čimbenici i utjecaj okoline, leksički čimbenici materinskog jezika koji su u interakciji s urođenim čimbenicima, te perceptivno artikulacijske čimbenici. Potreba za procjenom kvalitete fonološke reprezentacije kao umnog konstrukta javlja se u području istraživanja disleksije unutar dva dominantna teorijska okvira: 1) unutar hipoteze razlikovnosti (Elbro 1996) koja kaže da razlikovnost fonoloških reprezentacija ovisi o količini fonetskih informacija nužnih za razlikovanje od susjednih unutar mentalnog leksikona i 2) hipoteze segmentacije (Fowler 1991 ; Walley 1993) koja kaže da tijekom razvoja stupanj segmentacije leksičkih jedinica postepeno raste. Iako na prvi pogled suprotstavljene, čini se da se ove dvije hipoteze nadopunjavaju. Prva se bavi sadržajem, materijalom koji sudjeluje u obradi a druga procesima obrade. Procesi obrade tj. uporabe fonoloških informacija u obradi govora i jezika (Wagner i Torgesen 1987) dio su opće kognitivnih mehanizama, a mjere se fonološkim pristupom leksičkom pamćenju, fonološkim pamćenjem i fonološkom osjetljivošću te su povezane su s općim kognitivnim sposobnostima (McBride-Chang 1995), dok je fonološka osjetljivost ujedno i dio metajezičnog razvoja (Gillon 2004). Osim pregleda jedinica i procesa, u radu se iznosi i presjek metodologije istraživanja kvalitete fonoloških reprezentacija.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Filozofski fakultet, Zagreb