Naslov
Mogućnosti prognoze i suzbijanja plamenjače rajčice [Phytophthora infestans (Mont.) de Bary]
(Options forecasts and control of tomato late blight [Phytophthora infestans (Mont.) de Bary])

Autori
Šubić, Milorad ; Cvjetković, Bogdan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
Glasnik zaštite bilja br.1 Sažetci priopćenja 44. seminar iz zaštite bilja / Macelski, Milan - Zagreb : Zadružna štampa, 2000, 6-7

Skup
44. seminar iz zaštite bilja

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 09.02.2000. - 11.02.2000

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
rajčica, porgnoza zaštita
(tomato, late blight, control)

Sažetak
MOGUĆNOSTI PROGNOZE I SUZBIJANJA PLAMENJAČE RAJČICE Phytophthora infestans (Mont.) de Bary] - Već više od sedamdeset godina europski i sjevernoamerički patolozi rade na razvoju dovoljno pouzdanog modela prognoze pojave i razvoja plamenjače krumpira i rajčice (Phytophthora infestans). Kako je monitoring inokuluma težak, a davno je uočena korelacija između vremenskih prilika i epifitocije bolesti (Raddick & Donald, 1928.), većina se prognoznih modela temelji na determinaciji klimatskih elemenata i razvojnog stadija (ili osjetljivosti) usjeva. Premda je u Europi Van Everdingen (1926/27.) objavio tzv. četiri "nizozemska pravila" za prognozu fitoftore krumpira, ipak su čimbenici koji omogućuju zarazu zoosporangijima sadržani u "irskim pravilima" (Bourk, PM.Austin, 1953.): vlaženje lišća >=12 sati, temperatura zraka >10°C i minimalna vlaga zraka 90%! Latentni period patogeneze opisan je u tzv. "negativnoj prognozi" ili PhytProg (Ullrich & Schrodter, 1966.), najčešće korištenoj metodi za suzbijanje fitoftore u srednjeeuropskim zemljama. "Negativna prognoza" odreduje samo prvu primjenu fungicida, pa je u modelu NegFry dopunjena kriterijima za naknadne aplikacije tijekom sezone (Hansen et al., 1995.). Zbog vrlo jakog inokuluma u uvjetima uske plodosmjene PhytProg najčešće ne zadovoljava, te je proširena metodologijom za procjenu infekcijskog potencijala - PhytoPre (Forrer et al.m, 1993.), odnosno prilagođena uzgoju ranih sorata krumpira (Winstel, 1992.). U integriranom pristupu suzbijanja plamenjače krumpira i rajčice, osim meteoroloških fenomena, uključene su informacije o pojavi bolesti u regiji, tolerantnosti sorata, formiranju nove lisne mase nakon zadnje preventivne zaštite (ProPhy ; Schepers et al., 1995.) ili proračun dugotrajnosti apliciranih fungicida (Phyteb, Gutsche, V, 1993.). Kako se već godinama krumpir u Međimurju sadi na 5.000 - 6.000 ha, detekcija prve pojave i epifitocije fitoftore je neobično važna, jer je oboljeli krumpir osnovni izvor zaraze rajčice (Dixom, 1981.)- Proizvodna godina 1999. naročito je bila pogodna za razvoj plamenjače krumpira i rajčice. Prvi znakovi bolesti na ranim sortama krumpira (Jaerla) uočeni su na lokalitetu Belica već 24. svibnja, a tijekom ljetnih mjeseci palo je 316, 5 mm oborina (lipanj 79, 6 mm ; srpanj 102, 8 mm ; kolovoz 134, 1 mm). Pomoću uređaja CDA - "Agra", mjerene su od nicanja krumpira dnevne oborine, broj dana s oborinama >18 mm, desetodnevni period s oborinama >=30 mm, broj sati s relativnom vlagom >=90%, temperature kroz razdoblje s relativnom vlagom >=90%, dani s prosječnom relativnom vlagom >84%, dani s prosječnom relativnom vlagom >60%, zadržavanje vlage na lišću (jača rosa, magla, kiša) te minimalne i maksimalne dnevne temperature. Razvoj plamenjače rajčice od prvog simptoma do zaraze lišća >50 %, pratili smo na tri lokaliteta: Belica (Alambra, uzgoj u polju na dvije stabljike uz žičani naslon), Pribislavec (Monroe, zaštićeni uzgoj na jednu stabljiku uz žičani naslon) i Donji Kraljevec (Profesional, industrijski uzgoj u polju bez oslonca). Korelacijom nabrojenih klimatskih čimbenika s patološkim razvojem plamenjače rajčice, provjerene su četiri mogućnosti prognoze (Wallin 1951., Hyre 1954., Skinč 1969., Krasnjanskaja 1970.). Unatoč postojećih metoda prognoze za plamenjaču na rajčici, važno je svaku metodu provjeriti kroz nekoliko vegetacijskih sezona u području u kojem se želi dotična metoda primijeniti. Tek nakon provjere, kada se ustanovi da je metoda pouzdana, može se preporučiti za širu primjenu. Za razliku od krumpira kod kojeg se koriste podzemni dijelovi (gomolji) za ishranu, kod rajčice koriste se plodovi koji se sukcesivno beru. U kišnim godinama kada je potrebno provoditi češća prskanja u vrijeme berbe, karenca može predstavljati ozbiljan problem. U takvim situacijama fungicidi s kraćom karencom imaju prednost u suzbijanju plamenjače na rajčici.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA