Naslov
Ekohistorija Đurđevca i Virja u drugoj polovici 18. stoljeća
(Ecohistory of Đurđevac and Virje in the second half of the 18th century)

Autori
Cik, Nikola

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
24.02

Godina
2015

Stranica
391

Mentor
Petrić, Hrvoje

Ključne riječi
Povijest okoliša
(environmental history)

Sažetak
Povijest Đurđevca i Virja te njihove okolice priča je o mjestima koja su tijekom XVII. i XVIII. stoljeća poprimila obilježja krajiških naselja, a istodobno su se obnavljala u demografskom i gospodarskom smislu nakon turbulentnih vremena sučeljavanja na habsburško-osmanskoj imperijalnoj granici. Ova su se naselja razvila u kontaktnoj zoni obronaka Međurečke gore (Bilogore), naslaga pijeska (Đurđevečki peski) i pridravske nizine. Ovaj rad doprinos je poznavanju njihovih međusobnih utjecaja sa stajališta ekohistorije. Najčešće govorimo o tri razine ekohistorije pri čemu se prva odnosi na razumijevanje same prirode, druga se bavi socioekonomskim aspektom, dok je treća razina usmjerena na intelektualnu percepciju okoliša, što se očituje u toponimiji, kolektivnoj svijesti (memoriji) i umjetnosti. Zato se kartografski prikazi, matične knjige, pisani povijesni izvori, materijalni ostaci, usmena predaja i rezultati lingvističkih istraživanja koriste kao relevantni izvori za proučavanje povijesti okoliša. Đurđevec i Virje bila su naselja koja su utjecala na organizaciju prostora na području između rijeke Drave i obronaka Međurečke gore/Bilogore. Stoga se dio istraživanja odnosi na proučavanje međuodnosa triju spomenutih geografskih cjelina koje definiraju okoliš na ovom području. Drugi se dio odnosi na rekonstrukciju demografskih kretanja u naseljima u tom dijelu Podravine. Na kraju se pruža odgovor na pitanje o čimbenicima koji su utjecali na širenje stanovništva iz Đurđevca i Virja na područje uz rijeku Dravu u drugoj polovici XVIII. stoljeća. Utvrđeno je da se demografski pritisak manifestirao kao potreba za obradivim površinama i drugim resursima. Rješenje je pronađeno u stvaranju konaka, a preduvjet za njihovo stvaranje bila je antropizacija prirode koja se manifestirala u obliku uspješne regulacije rijeke Drave i njezinih zaobalnih voda te u odnosu društva prema šumskim resursima. Krajiške vlasti također su utjecale su na unutarnju kolonizaciju područja pokraj rijeke Drave. Zaključci su doneseni na temelju provjerljivih podataka iskazanih u tablicama, a neki od rezultata zorno su prikazani pomoću rekonstruiranih kartografskih prikaza.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA