Pregled bibliografske jedinice broj: 1121213
Arboretum Trsteno kao primjer ekoloških i kulturnih transfera u ranom novom vijeku
Arboretum Trsteno kao primjer ekoloških i kulturnih transfera u ranom novom vijeku, 2018., diplomski rad, diplomski, Filozofski fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 1121213 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Arboretum Trsteno kao primjer ekoloških i kulturnih transfera u ranom novom vijeku
(Arboretum Trsteno as an Example of Ecological and Cultural Transfers in the Early Modern Age)
Autori
Kristić, Vedrana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Fakultet
Filozofski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
22.11
Godina
2018
Stranica
99
Mentor
Sikirić Assouline, Zvjezdana ; Petrić, Hrvoje
Ključne riječi
Povijest
(History)
Sažetak
Pojmovi poput arboretuma, perivoja i vrta malo će koga asocirati na povijest te mogućnost da se ova tema može obraditi baš iz te perspektive. Njih će se kao takve prije povezivati uz hortikulturu, agronomiju ili u najboljem slučaju uz povijest umjetnosti. No, kada se malo bolje i dublje uđe u samu tematiku, postaje jasno da se kroz prizmu vrta može se iščitati mnogo više o ljudskoj povijesti nego što se to na prvi pogled čini. Kroz povijest je čovjek mijenjao i oblikovao prirodu onako kako mu je to u tom trenutku najbolje odgovaralo te u skladu s tadašnjom percepcijom prirode i načinom razmišljanja.S ranim novim vijekom, i otkrićem novoga svijeta, čovjekova percepcija prirode se zauvijek promijenila. Čovjek postaje sve sigurniji u znanja koja ima o prirodi te polako stječe dojam da uspijeva njome ovladati. To se najbolje vidi u idejama humanizma, čiji je glavni nosilac bila upravo Italija, točnije Firenca. U renesansnim vrtovima se vidi povratak idealima iz antičkoga razdoblja, baš kao što je to vidljivo i na poljima književnosti ili pak filozofije. Dakle, iz geometrijskih uređenih vrtova, lođa, kipova iz antičke mitologije, brojnih fontana te veličanstvenih pogleda na okolni pejzaž može se iščitati povijesna zbilja tadašnjega čovjeka. Unoseći arhitekturu i geometriju u prirodu, čovjek je zapravo nastojao njome ovladati i podrediti je svojim željama i potrebama.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Filozofski fakultet, Zagreb