Naslov
Razvoj i prostorna organizacija srednjovjekovnih posjeda na području Gornje Komarnice
(Development and spatial organisation of medieval estates in the Upper Komarnica area)

Autori
Čimin, Robert

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
30.09

Godina
2020

Stranica
813

Mentor
Tkalčec, Tatjana ; Petrić, Hrvoje

Ključne riječi
Povijest, arheologija
(History, archeology)

Sažetak
Tema rada vezana je uz područje Komarničkog arhiđakonata koji je u Popisu župa zagrebačke biskupije 1501. godine podijeljen na Gornju (Superior) i Donju Komarnicu (Inferior Kamarcza). Na tom je području upravna organizacija kroz srednji vijek često bila nejasna, a crkvena gotovo nepromijenjena od 1334. godine pa do kraja srednjeg vijeka. Danas je to područje hrvatske Gornje Podravine, a sagledat će se da li su joj granice mogle nastati već u srednjovjekovlju. Pritom je rad u osnovi podijeljen na dva odvojena dijela, pri čemu se nakon uvodnih poglavlja u prvom osvrće na razvoj srednjovjekovnih posjeda kroz po tri referenta arheološka istraživanja na različitim tipovima srednjovjekovnih lokaliteta: crkve s grobljima, utvrđenja i ruralna naselja. Analizom arheoloških zapisa na pojedinim lokalitetima dobit će se podaci o vremenu nastanka i trajanja pojedinih posjeda, kao i međusobnim utjecajima na lokalnoj i europskoj razini te kvaliteti života ondašnjih zajednica. Drugi dio povezat će dosadašnja saznanja o promatranom području naslanjajući se na provedenu povijesnu topografiju, a u cilju izrade novog interdisciplinarnog metodološkog modela istraživanja za razdoblje razvijenoga i kasnoga srednjeg vijeka. Naime, preciznim mapiranjem i ubiciranjem velikog broja arheoloških položaja s povijesnim naseljima ispitat će se dosadašnje pretpostavke o granicama vlastelinstava, vesnikata, manjih samostalnih posjeda, ali i crkvene organizacije. Ujedno će se promatrati i procesi koji su uvjetovali osnivanje i održivost različitih posjeda, poput utjecaja Ugarskog Kraljevstva, mongolske opasnosti 1242. godine i osmanlijske prisutnosti od kraja 15. stoljeća. Riječ je o razdoblju za koje su nam povijesni pisani izvori donekle dostupni, a koji će se usporediti s arheološkim zapisima na 383 položaja. Pretpostavka je da se istraživanjem jedne takve regionalne cjeline može pružiti jasnija slika o razvoju i prostornoj organizaciji srednjovjekovlja u sjevernoj Hrvatskoj, a koja će se potom moći koristiti u proučavanju šireg srednjoeuropskog okružja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest, Arheologija

POVEZANOST RADA