Pregled bibliografske jedinice broj: 1120938
Rana teorija socijalne reprodukcije: kritika kapitalizma i buržoaskog feminizma
Rana teorija socijalne reprodukcije: kritika kapitalizma i buržoaskog feminizma // Feminizam i levica: nekad i sad,
Beograd, Srbija, 2019. (plenarno, domaća recenzija, neobjavljeni rad, znanstveni)
CROSBI ID: 1120938 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Rana teorija socijalne reprodukcije: kritika
kapitalizma i buržoaskog
feminizma
Autori
Čakardić, Ankica
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni
Skup
Feminizam i levica: nekad i sad,
Mjesto i datum
Beograd, Srbija, 15.11.2019. - 17.11.2019
Vrsta sudjelovanja
Plenarno
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
socijalistički feminizam ; buržoaski feminizam ; kapitalizam ; teorija socijalne reprodukcije
(socialist feminism ; bourgeois feminism ; capitalism ; social reproduction theory)
Sažetak
Socijalistkinje s kraja 19. i početka 20. stoljeća – mahom okupljene oko Druge Internacionale – svoje univerzalne političke zahtjeve temeljile su na društveno-ekonomskim uvjetima, s potpunim razumijevanjem uske povezanosti procesa eksploatacije na radnom mjestu i opresije u sferi kućanstva. Za razliku od buržoaskog feminizma tog vremena, koji se svojim lobiranjem za jednaka prava fokusirao tek na rodnu potlačenost viših klasa, socijalistički feminizam odbacivao je ideju reducirane borbe čiji temelji nisu bili usredotočeni na klasne odnose i kritiku kapitalizma. U redovima socijalistkinja četiri teoretičarke i revolucionarke snažno su naglašavale povezanost klase i reproduktivnog rada u kapitalističkom načinu proizvodnje: Clara Zetkin, Rosa Luxemburg, Nadežda Konstantinovna Krupskaya i Alexandra Kollontai. Njihove zaključke svakako treba tumačiti kao „ranu“ teoriju socijalne reprodukcije i to ćemo pokušati ovdje ilustrirati. Ako želimo pregledno iskazati kontinuiranu liniju teorijskog utemeljenja marksističkog feminizma kao kritike kapitalizma i buržoaskog feminizma koji se proteže od kraja devetnaestog stoljeća, preko dvadesetog stoljeća, do najnovijih teorijskih istraživanja o problemu društvene reprodukcije, tada bismo bez daljega morale krenuti sa Zetkin, Luxemburg, Krupskayom i Kollontai.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filozofija, Rodni studiji