Naslov
Imperij uzvraća udarac: Locke na Atlantiku
(Empire strikes back: Locke at Atlantic)

Autori
Čakardić, Ankica

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni

Skup
John Locke i suvremenost

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 12.11.2020. - 13.11.2020

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
kolonijalizam ; imperijalizam ; ropstvo ; Dvije rasprave o vladi ; radna teorija vrijednosti ; agrarni kapitalizam
(colonialism ; imperialism ; slavery ; Two Treateses on Government ; labor theory of value ; agrarian capitalism)

Sažetak
Postoji podatak da je nakon Lockeove smrti među njegovom ostavštinom pronađena zavidna količina putopisne literature, geografskih karata, brojnih zbirki i etnografskih ilustracija o kulturama Istočnih Indija, kao i mnogih kolonijalnih izvještaja i privatne korespondencije o ovim i sličnim pitanjima. Govorimo o tako velikoj kolekciji materijala o kolonijama i raznovrsnoj građi o “Novom svijetu” da je u to vrijeme bila jedna od najvećih u Britaniji. Na tragu socijalno- historijskih rasprava koje polaze od implikacija ovih i sličnih saznanja o Lockeovim svakodnevnim političkim i ekonomskim interesima, u ovom izlaganju ćemo ponoviti kontroverzno pitanje Davida Armitagea: „Je li Locke teoretičar imperijalizma?” Recentnije studije o Lockeu inzistiraju na tezi da je njegovu protoliberalističku socijalnu filozofiju promašeno tumačiti izvan kolonijalnog konteksta koji dominantno definira britansku politiku 17. i 18. st, napose ako reflektirano činjenicu da je Locke bio jedan od važnijih sudionika u ranim procesima kolonijalizma u Americi i šire. Na brojnim mjestima u Dvjema raspravama Locke ne krije svoja različita raspoloženja prema „divljim Indijancima” koji „ne znaju za obradu zemlje” te hodaju uokolo „drsko i nanose štetu u šumama Amerike”. Asistirajući u skiciranju Temeljnih načela države Karoline Locke je na jednom mjestu zapisao: “svaki slobodan čovjek Karoline imat će apsolutnu moć i autoritet nad svojim robovima crncima”, a u uputstvima Francisu Nicholsonu, guverneru Virginije, Locke napominje da crnačko ropstvo smatra opravdanom institucijom. Pored ostaloga, u ovom izlaganju ćemo analizirati polazišta autora koji tvrde da je Locke bio “posljednji veliki filozof koji je tražio opravdanje za apsolutno i trajno ropstvo” (Izrael 2006 ; Ince 2011, 2013, 2018 ; Armitage 2004, 2012 ; Landa 2012 ; Losurdo 2011 ; Tully 1993 ; Arneil 1996 ; Ivison 2003 ; Farr 2008 ; Pitts 2010).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filozofija

POVEZANOST RADA