Naslov
Klimatska politika Europske unije - stanje i financiranje
(European Union Climate Policy - Situation and Financing)

Autori
Basarac Sertić, Martina ; Beg, Marija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Zbornik radova 2. međunarodne znanstvene konferencije Ekonomija razdvajanja / Družić, Gordan ; Sekur, Tomislav - Zagreb : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) ; Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2021, 279-304

Skup
2. međunarodna znanstvena konferencija Ekonomija razdvajanja = 2nd International Conference on the Economics of the Decoupling (ICED)

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 30.11.2020. - 01.12.2020

Vrsta sudjelovanja
Demonstracija

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
klimatska politika, Europska unija, klimatske promjene, Europski zeleni plan, ciljevi održivog razvoja
(climate policy, European Union, climate change, Europe¬an Green Deal, sustainable development goals)

Sažetak
Klimatske promjene mnogo su više od problema zaštite okoliša, a klimatsko djelovanje jedno je od najvećih izazova našeg vremena. Riječ je o problemu koji ne poznaje nacionalne granice i koji zahtijeva djelovanje na globalnoj razini. Upravo zbog toga zaštita klime jedan je od sedamnaest ciljeva održivog razvoja, usvojenih u okviru Ujedinjenih naroda 2015. godine. Borba protiv klimatskih promjena prioritet je i u kontekstu Europske unije (EU). Stoga je u posljednjih nekoliko godina Europska unija usvojila čitav niz dokumenata kojima je zajednički cilj napredak u rješavanju klimatskih problema. Pored toga, klimatske akcije u središtu su Europskog zelenog plana, ambiciozne strategije rasta, prema kojoj do 2050. neće biti neto emisija stakleničkih plinova odnosno prema kojem gospodarski rast ne ovisi o iskorištavanju resursa. Ambiciozan smjer proizlazi i iz činjenice da je za sljedeći dugoročni proračun (2021. – 2027.) Komisija predložila da će najmanje 25 % izdataka EU-a (oko 320 milijardi eura) biti usmjereno za provedbu Pariškog sporazuma i ciljeva održivog razvoja, uz integraciju klime u sve programe EU-a. Dodatno, izgradnja klimatski neutralne, zelene, pravedne i socijalne Europe jedan je od četiriju glavnih prioriteta strateškog programa Europskog vijeća za razdoblje 2019. – 2024. Konačno, jedan od posljednjih koraka 2020. godine je usvajanje Europskog propisa o klimi kojim bi se klimatska neutralnost uključila u zakonodavstvo EU-a do 2050. Na taj je način gospodarstvo Europske unije jedino na svijetu koje je usvojilo zakonodavstvo koje pokriva sve sektore gospodarstva za smanjenje emisija stakleničkih plinova, u skladu s Pariškim sporazumom. Europska unija trenutno je na dobrom putu da ispuni svoj cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova za 2020. godinu, a predstavila je i plan za daljnje smanjenje emisija za najmanje 55 % do 2030. godine. Naime, između 1990. i 2018. godine emisije stakleničkih plinova smanjile su se za 23 %, dok je gospodarstvo Europske unije poraslo za 61 %. Stoga je u ovom radu dan pregled klimatske politike Europske unije, njeno stanje i karakteristike u posljednjih trideset godina. Potom je u radu sadržana analiza financijskih ulaganja u akcije povezane s ispunjenjem klimatskih ciljeva, ali i pregled ekonomskih gubitaka povezanih s klimatskim promjenama. Provedena analiza ukazuje da ekonomski gubitci povezani s klimom konstantno rastu, a Europska komisija s ciljem unapređenja klimatske tranzicije izdvaja sve veći dio svog proračuna za klimu. Pored toga, COVID-19 bio je još jedan znak za uzbunu. Na kraju se može zaključiti da u vremenu koje dolazi, nakon odlučnog i jasno utvrđenog smjera klimatske politike i oblikovanja dugoročne vizije, Europskoj uniji predstoji ustrajno djelovanje radi ispunjenja vlastitih ciljeva i ciljeva Pariškog sporazuma.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Ekonomija

POVEZANOST RADA