Naslov
Usmenoknjiževna retorika u Konavlima. Konavska svadbena zdravica
(OraL rethoric genre in Konavle. Konavle wedding toast)

Autori
Ljubić, Lucija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Odsjek za kroatistiku, Filozofski fakultet,

Mjesto
Zagreb

Datum
24.07

Godina
2019

Stranica
79

Mentor
Rudan, Evelina

Ključne riječi
usmena književnost, Konavle, zdravica, svadbeni običaj.
(oral rethoric genre, Konavle, toast, wedding custom.)

Sažetak
Konavle su najjužniji teritorij Republike Hrvatske. U usmenoj književnosti poznate su po predajama o Kadmu i Harmoniji, vilama na Sniježnici, rijeci Ljutoj, kozarskom jeziku, svadbenoj zdravici itd. Sustavno prikupljanje usmene književnosti u Hrvatskoj započelo je u 19. stoljeću na inicijativu Antuna Radića, urednika Zbornika za narodni život i običaje Južnih Slavena, koji objavljuje i vrijednu građu zapisanu u Konavlima. Iako su retorički oblici slabo zastupljeni u hrvatskoj publicistici i znanosti o usmenoj književnosti, konavoska zdravica jedan je od najpoznatijih oblika usmene književnosti Konavala s brojnim zapisima od 19. stoljeća do danas. Iako se zapisi konavoske zdravice razlikuju, uglavnom su sadržaj, motivi i kompozicija isti. U zapisima se pronalaze uvodni dio, molitveni dio, osam želja domaćinu, spomen svečanog dana - nedjelje, opisivanje i želje upućene mladenki, pet napitnica te efektan završetak. S obzirom na brojne zapise, teško da će se izgubiti u pisanom obliku, no svoju puninu i ljepotu ima samo u usmenoj izvedbi. Unatoč promjenama svadbenog običaja, običaj napijanja zdravice još se uvijek održao. Danas je nekoliko aktivnih zdravičara u Konavlima koji izvedbama zdravice uveličavaju svadbene večere, a konavoska zdravica dijelom je i identiteta Konavljana.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA