Pregled bibliografske jedinice broj: 112053
Vizija luke Slavonski Brod
Vizija luke Slavonski Brod // Zbornik radova 3. hrvatske konferencije o vodama / Gereš, Dragutin (ur.).
Osijek: MTG Topgraf, 2003. str. 829-834 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 112053 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Vizija luke Slavonski Brod
(Vision of the Port Slavonski Bbrod)
Autori
Kuspilić, Neven ; Bekić, Damir
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Zbornik radova 3. hrvatske konferencije o vodama
/ Gereš, Dragutin - Osijek : MTG Topgraf, 2003, 829-834
Skup
3. hrvatska konferencija o vodama
Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 28.05.2003. - 31.05.2003
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
luka; Slavonski Brod; X paneuropski prometni koridor
(port; Slavonski Brod; Xth Paneuropean traffic corridor)
Sažetak
Slavonski Brod sa svojom geografskom pozicijom ima ulogu važnog prometnog čvorišta u Hrvatskoj. Nalazi se na X paneuropskom prometnom koridoru u neposrednoj blizini njegova križanja s Vc koridorom. Takva pozicija osigurava stalnost u robnim tokovima. Rijeka Sava, za Slavonski Brod, predstavlja neiskorišten prometni potencijal koji je potrebno prometno valorizirati osnivanjem luke. Preduvjet je osigurana plovnost Savom. Potpisivanjem Europskog ugovora o glavnim unutarnjim plovnim putevima od međunarodnog značaja (AGN) Hrvatska je deklarirala plovni put na rijeci Savi od Jamene do Siska, međunarodnim plovnim putem IV klase (oznaka E 80-12) i preuzela obavezu njegovog razvijanja, obilježavanja i održavanja. Aktivnositi na provedbi navedenog ugovora su u toku. Isto tako je realizacija prve faze luke izvjesna. Za cjelovito rješenje luke izrađeno je novo Idejno rješenje. Osnovna podloga bio je &#8220 ; ; Generalni plan pristaništa Slavonski Brod&#8221 ; ; iz 1979. godine. Promjene se svode na pomak trase obale, uvjetovan novim geotehničkim aspektima, te na razmještaj i strukturu vezova. Također je promijenjen tip konstrukcije vertikalne obale, što proizlazi iz saznanja o relativno slabijoj nosivosti temeljnog tla od očekivanog, te iz promjene tipa prekrcajne mehanizacije. Tokom proteklih godina postoji izražen trend uvođenja tzv mobil-kranova za prekrcaj tereta, čije je opterećenje veće nego li opterećenje klasičnim portalnim pretovarnim kranom.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Građevinarstvo
