Pregled bibliografske jedinice broj: 1119739
Virtualna katedrala Artura Schneidera
Virtualna katedrala Artura Schneidera // Artur Schneider : 1879.-1946. : zbornik radova znanstveno-stručnog skupa Hrvatski povjesničari umjetnosti / Dulibić, Ljerka (ur.).
Zagreb: Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske, 2016. str. 161-189 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 1119739 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Virtualna katedrala Artura Schneidera
(Artur Schneider's virtual cathedral)
Autori
Šourek, Danko
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Artur Schneider : 1879.-1946. : zbornik radova znanstveno-stručnog skupa Hrvatski povjesničari umjetnosti
/ Dulibić, Ljerka - Zagreb : Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske, 2016, 161-189
ISBN
978-953-6089-37-6
Skup
Znanstveno-stručni skup Hrvatski povjesničari umjetnosti
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 20.11.2013
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Artur Schneider ; zagrebačka katedrala ; barokna skulptura
(Artur Schneider ; Zagreb cathedral ; Baroque sculpture)
Sažetak
Rad donosi osvrt na umjetnička djela uklonjena iz zagrebačke katedrale tijekom regotizacije nakon potresa 1880. godine. Na temelju slikovnoga materijala i podataka zabilježenih u sklopu terenskih istraživanja Artura Schneidera (1937. – 1940.), te radova kasnijih istraživača, iznose se nova saznanja o tri važne spomeničke cjeline: tzv. Vinkovićevu portalu, svetištu, te oltaru sv. Mihaela Arkanđela. Nova saznanja o portalu i svetištu uvelike se temelje na podatcima iz bilježaka zagrebačkoga kanonika Ivana Znike koji je oko 1700. godine u svojstvu kustosa katedrale skulptorsku opremu portala dopunio dvjema mramornim lavovima koji su – u skladu s izvornom zamisli ovoga spomenika namjerno slijedili stilske obrasce ranijih razdoblja. Isti je kanonik, u suradnji s Mihaelom Cussom i drugim, neimenovanim ljubljanskim klesarima, u svetištu dao izvesti dvije nove biskupske grobnice, a pod prekriti mramornim pločama. Na menzi starijega glavnoga oltara Ivan Znika dao je podići novi mramorni tabernakul koji su flankirale, također, mramorne, skulpture zaštitnika i osnivača zagrebačke katedrale, svetih kraljeva Stjepana i Ladislava. Cjelina ovako uređenoga svetišta postupno je mijenjana tijekom XIX. stoljeća, da bi – kao i Vinkovićev portal – bila posve izgubljena nakon potresa 1880 godine. Treći spomenik – oltar sv. Mihaela Arkanđela – zanimljiv je zbog svoje izvorne slobodnostojeće pozicije na početku glavnoga broda zagrebačke katedrale. U radu se nastoji rekonstruirati njegov izgled prije preinaka provedenih početkom XIX. stoljeća, te kasnijega premještanja u župnu crkvu u Žakanju.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest umjetnosti
