Pregled bibliografske jedinice broj: 1119667
Umnogostručeni krajolik Ivana Rabuzina ili o geometrijskom uzorkovanju
Umnogostručeni krajolik Ivana Rabuzina ili o geometrijskom uzorkovanju // Simpozij Ivan Rabuzin i simbolika prirode u umjetnosti 20. i 21. stoljeća
Zagreb, Hrvatska, 2021. (pozvano predavanje, podatak o recenziji nije dostupan, neobjavljeni rad, ostalo)
CROSBI ID: 1119667 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Umnogostručeni krajolik Ivana Rabuzina ili o geometrijskom uzorkovanju
(The multiplied landscape of Ivan Rabuzin or about geometric sampling)
Autori
Srhoj, Vinko
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, ostalo
Skup
Simpozij Ivan Rabuzin i simbolika prirode u umjetnosti 20. i 21. stoljeća
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 25.03.2021. - 26.03.2021
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Podatak o recenziji nije dostupan
Ključne riječi
Ivan Rabuzin, naivna umjetnost, krajolik, uzorak
(Ivan Rabuzin, naive art, landscape, pattern)
Sažetak
Na primjeru slikarskog djela Ivana Rabuzina razmatraju se aspekti tipizacije i unifikacije motiva iz prirode, svojstveni autorima koji razvijaju koncept krajolika kao amblematskog znaka. Čitanje te vrste slikarstva moguće je na podlozi invarijanti koje i u prirodnim naukama označavaju svojstvo nepromjenjivosti i repeticije kao posljedice simetrijsko/geometrijskog uzorkovanja. Ivan Rabuzin je tako, unutar naivne umjetnosti, nakon iznalaska amblematičnog znaka krajolika po kojemu je i morfološki i stilski prepoznatljiv, istoga unificirao, očistio od ispada životne nepredvidljivosti, naivi svojstvenog očuđavanja i nadrealizacije, privodeći ga redu i poretku, dovodeći ga u konačnici u sfere nebiološkog i transhumanog poretka (vidljiv izostanak ljudske i životinjske figure, tih „svetih međaša“ naivističkog plein-airea). Rabuzinov krajolik u svojoj strogoj geometriji/simetriji primjerom je one umjetnosti koja je iznikla na podlozi mentalne ideje discipline i poretka koja uvodi red u prirodu. Ili kako je jednom u Mondrijanovu slučaju ustvrdila kritika: fenomeni prirode služe mu da u njima otkrije zakonitosti razuma. Na tom tragu i Rabuzinova umjetnost napušta tradicionalno područje „nesvjesnog“ u naivi i kroči prema ideji o nadmoći uma, reda, poretka. Unatoč takvoj sasvim legitimnoj „nenaivnoj“ poziciji, Rabuzinova slabost nastupa u onom trenutku kada življenu vezu s prirodom zamjenjuje njezin davno upamćeni i neosvježavani uzorak.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest umjetnosti
