Pregled bibliografske jedinice broj: 1119650
Labinska republika 1921: antropološko-povijesne bilješke uz stogodišnjicu rudarskog zauzeća ugljenokopa, samoorganizacije i otpora
Labinska republika 1921: antropološko-povijesne bilješke uz stogodišnjicu rudarskog zauzeća ugljenokopa, samoorganizacije i otpora // Politička misao : Croatian political science review, 58 (2021), 1; 7-26 doi:10.20901/pm.58.1.01 (međunarodna recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 1119650 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Labinska republika 1921: antropološko-povijesne
bilješke uz stogodišnjicu rudarskog zauzeća
ugljenokopa, samoorganizacije i otpora
(Labin Republic 1921: Anthropological-Historical
Notes on the Centenary of the Workers
Occupation of the Coal Mine, Self-Organization
and Resistance)
Autori
Matošević, Andrea
Izvornik
Politička misao : Croatian political science review (0032-3241) 58
(2021), 1;
7-26
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
Labinska republika ; rudari ; proleterske republike ; biennio rosso ; antifašizam
(The Republic of Labin ; Miners ; Proletarian Republics ; Biennio Rosso ; Antifascism)
Sažetak
U radu se povodom stote obljetnice analiziraju politički, egzistencijalni i kulturološki razlozi poradi kojih je u jugoistočnom dijelu Istre u ožujku i travnju 1921. došlo do podizanja rudarske pobune – Labinske republike. Karakterizirana radničkim zauzećem tvornica, organizacijom života, obrane i proizvodnje “za sebe i svoj račun” u trajanju od 36-37 dana te na kraju i sukobom talijanskih vlasti i rudara, njezino se podizanje organizira netom nakon vrlo sličnih procesa koji su se odigravali diljem Italije. Taj period (1919-1920), poznat i kao biennio rosso, crveno dvogodište, diljem će Apeninskog poluotoka biti zaoštren u rujnu 1920. zauzećem industrijskih postrojenja u lakoj i teškoj industriji. Unatoč srodnosti i povezanosti dešavanja na poluotocima, Apeninskom i Istarskom, upravo će rudari Labinštine – na tragu naprednih revolucionarnih ideja o “proleterskim republikama”, “radničkim samoupravama” i “rudarskim savjetima” – inzistirati na nizu značajnih dinamika i karakteristika tijekom pobune: anacionalnosti, suradnji sa seljaštvom i zemljoradništvom te će na kraju ući u oružani sukob s vlastima. Također, rad prožima antropološka teza o specifičnostima rudarskih zajednica koje su činile značajnu razliku u artikulaciji događaja u odnosu na šire radništvo.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest, Etnologija i antropologija
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Web of Science Core Collection (WoSCC)
- Emerging Sources Citation Index (ESCI)
- Scopus