Naslov
SASTOJINSKA STRUKTURA NEGOSPODARENE ŠUME ARBORETUMA „OPEKA“ NA PODRUČJU VARAŽDINA – HRVATSKA
(THE STAND STRUCTURE OF THE UNMANAGED FOREST IN “OPEKA” ARBORETUM IN VARAŽDIN REGION – CROATIA)

Autori
Benko, Miroslav ; Novotny, Vladimir

Izvornik
Šumarstvo (0350-1752) 3-4 (2020); 149-168

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, prethodno priopćenje, znanstveni

Ključne riječi
Arboretum „Opeka“, Bombelles, šuma hrasta kitnjaka i pitomog kestena, raznodobna šuma, negospodarena šuma
(“Opeka” Arboretum, Bombelles, sessile oak and sweet chestnut forest, une ven-aged forest, unmanaged forest)

Sažetak
Na području sjeverne Hrvatske, u blago razvedenom i brdovitom zagorskom kraju, u okviru kompleksa arboretuma ‘Opeka’ u Varaždinu, nalazi se prirodna šuma hrasta kit njaka i pitomog kestena (Querco - Castanetum sativae Ht. 1938), sa unešenim primjercima alohtonih i egzotičnih drvenastih vrsta. Šuma obuhvata površinu od 35 km i zauzima pro stor iza dvorca - nekadašnje ladanjske kuće grofovije Bombelles. Proglašena je kulturnim dobrom 1947. godine. Nedavnom izmjerom prsnih promjera svakog stabla iznad taksacijske granice uočena je struktura sastojine i distribucija prsnih promjera koji pokazuju zakoni tosti raznodobnih šuma. Cilj ovog istraživanja je prva inventarizacija šume iza dvorca, kao dijela arboretuma te utvrđivanje njene sastojinske strukture. Za svaku vrstu drveća izrađena je distribucija broja stabala i izrađene su visinske krivulje pomoću Mihajlovljeve funkcije. Za dvanaest najzastupljenijih vrsta drveća izmjerene su visine. Koeficijent determinacije je vrlo visok (75, 6%). Sličan oblik krivulje ima i skup živih stabala uz koeficijent determina cije od 96%. Od ukupnog broja živih stabala autohtonih vrsta ima 62%, alohtonih 14%, a egzotičnih vrsta 24%. Četiri glavne vrste drveća pitomi kesten (Castanea sativa Mill.), grab (Carpinus betulus L.), obični bor (Pinus sylvestris L.) i obična bukva (Fagus sylvatica L.), su najzastupljenije po broju stabala i čine 52, 23% od svih stabala u sastojini. Najviša su stabla duglazije (Pseudotsuga menziesii Mirb.) čiji maksimum iznosi 52 m, a veći dio vrsta dostigne visinu preko 30 m (kalocedar (Calocedrus decurens Torr.), trešnja (Prunus avium L.), borovac (Pinus strobus L), čuga (Tsuga canadensis L.), obični grab (Carpinus betulus L.), pitomi kesten (Castanea sativa Mill.), bagrem (Robinia pseudoacacia L.). Ti nam podaci govore o bonite tu tla. Ukupno je pronađeno i izmjereno 13.526 stabala, od čega čak 1.167 suhih stabala. Ukupno izmjereni volumen je 18.749 m3 što po hektaru iznosi 535, 68 m3 . U kontekstu ove šume kao dio arboretuma volumen ili drvna zaliha odnosno drvna masa se ne promatra kao pokazatelj drvne mase za proizvodnju trupaca i ostalih sortimenata već kao stanišni potenci jal i bonitet koji je vrlo visok na ovim prostorima. To se odnosi i na brojne unešene alohtone ili egzotične vrste. Usprkos zapuštenom izgledu sastojine, živa stabla su postigla impozantne dimenzije, ali su slabije tehničke kvalitete. Krošnjata su i dosta vitalna, sposobna za prirodnu regeneraciju. Uočava se visoki bonitet tla i njegov proizvodni kapacitet.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo

POVEZANOST RADA