Pregled bibliografske jedinice broj: 1119046
Rane pustinjačke nastambe i samostanski sklopovi u pejzažu agera antičke Salone - historijat i stanje istraživanja
Rane pustinjačke nastambe i samostanski sklopovi u pejzažu agera antičke Salone - historijat i stanje istraživanja, 2018., diplomski rad, diplomski, Filozofski fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 1119046 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Rane pustinjačke nastambe i samostanski
sklopovi u pejzažu agera antičke Salone -
historijat i stanje istraživanja
(Early Hermitages and Monasteries in the Area of
Ancient Salona – History and State of Research)
Autori
Nejašmić, Nera
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Fakultet
Filozofski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
20.07
Godina
2018
Stranica
95
Mentor
Maraković, Nikolina ; Zeman, Maja
Ključne riječi
monaštvo, eremiti, cenobiti, salonitanski ager, pećine, pustinjačke nastambe, sinkretizam, predbendiktinsko monaštvo, samostan, antičko-srednjovjekovni kontinuitet
(monasticism, hermitism, cenobites, Salonitan ager, caves, hermitages, syncretism, pre-benedictine monasticism, monastery, ancient-medieval continuity)
Sažetak
Rad donosi pregled kasnoantičkog i ranosrednjovjekovnog monaštva na salonitanskom ageru. Prema dosadašnjoj literaturi, povijesnim izvorima i rezultatima arheoloških istraživanja, opisana je podjela lokaliteta u dva tipa: na pustinjačke nastambe i samostane. Pustinjačke nastambe smještene su u pećinama na kopnu podno Kozjaka i Mosora, te na otocima Čiovu i Braču i u njima su obitavali pustinjaci - eremiti. Pregledom i opisom pećina ustavljeno je da su one bile veoma male i nisu imale uvjete za život pa se može pretpostaviti da su mogle biti hodočasnička mjesta ili služiti za privremeni boravak redovnika. Suprotno tome, samostan je bio organizirana zajednica monaha - cenobita. Raspoređenost kasnoantičkih i ranosrednjovjekovnih samostana ovisila je o organizaciji agera i izvangradskog prostora, uglavnom na područjima s jačom carskom ili državnom vlasti. Riječ je o lokalitetima u zaleđu Salone i na Splitskom poluotoku, te na otocima Braču, Čiovu i Šolti, kao i na manjim otocima poput Stipanske, Fumije, Sveca i Biševa. Potrebno je naglasiti da rad obuhvaća i one lokalitete koji nisu dio salonitanskog agera, ali su do njih dopirali utjecaj iz Salone. Cilj je rada predstaviti pustinjačke i samostanske lokalitete prema dosadašnjoj literaturi i arheološkim istraživanjima, a naglasak je prvenstveno na antičko- srednjovjekovnom kontinuitetu te na klasifikaciji lokaliteta.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest umjetnosti
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Filozofski fakultet, Zagreb