Naslov
Književno (o)zbiljno
(Literary Seriously Real)

Autori
Bilić, Anica

Ostali urednici
Matić, Slavko ; Jelčić, Dubravko

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, znanstvena

Izdavač
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU)

Grad
Zagreb : Vinkovci

Godina
2021

Stranica
382

ISBN
978-953-347-308-6

Ključne riječi
modernizam, antimodernizam, fikcija, fakcija, književno pamćenje, identitet, imagemi, intertekstualnost, spacijalnost, flanerizam
(modernism, antimodernism, fiction, faction, literary memory, identity, imagemi, intertextuality, spatiality, flannelism)

Sažetak
Knjiga Književno (o)zbiljno obuhvaća devetnaest tematski i metodološki raznovrsnih kroatističkih znanstvenih članaka i studija u kojima je istraživačka pozornost i analitičko čitanje usmjereno na korpus književnih tekstova koji su izmakli književnohistorijskim uvrštavanjima i interpretacijskim obradbama te nisu dijelom književnoga kanona ("Malo pa ništa" A. G. Matoša, "Jankovo ljetovanje" Franje Cirakija), a uz njih sadrži nove pristupe i poglede na tekstove kanonskih pisaca ("Venus Victrix" Milana Begovića, "Pod Venerom Kapitolskom" Ksavera Šandora Gjalskoga, "Đuka Begović" Ivana Kozarca, "Psovka" Janka Polića Kamova, "Rasap" Josipa Kosora, "Prokleta avlija", "Omerpaša Latas" i "Žena na kamenu" Ive Andrića te proze Petra Šegedina). Analitičkim čitanjem tekstova iz korpusa "zrinijada" revitalizirani su mali pisci Roberto Kauk, Vladislav Vežić, Velimir Gaj i Ivan Trnski kao i njihovi zaboravljeni tekstovi. Prvi su se put u interpretativno- analitičkom ključu i okviru hrvatske znanosti o književnosti našli lirski tekstovi Matka Peića, priče, bajke i legende Mladena Kušeca te zaboravljeni tekstovi o Prvome svjetskom ratu nepoznatoga pučkoga pjesnika Stjepana Petričića. Tekstovi kanonskih i malih pisaca 19. i 20. stoljeća istraženi su jednakom interpretativnom pozornošću i znanstvenom akribijom uz eklektički znanstveni pristup s pozicija postmodernističke uključivosti. U analitičkom čitanju i obradbi književnih tekstova iz 19. i 20. stoljeća implementirane su suvremene teorijske postavke iz naratologije, teorije intertekstualnosti, imagologije, feminističke, psihoanalitičke i arhetipske teorije i kritike, dekonstrukcije, fenomenologije imaginacije, književnoga pamćenja te suvremenih konceptualizacija spacijalnosti. Poveznice su kroatističkih studija i članaka, ukoričenih u knjizi, ujedno i provodne niti, modernitet i supostavljanje književne fikcije i fakcije s upućivačima na aktualnu problematiku hrvatske književne i izvanknjiževnu zbilje, na književno ozbiljno zbiljno.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija, Književnost, Kroatologija

POVEZANOST RADA