Pregled bibliografske jedinice broj: 1118866
A kuj âš? Prilog poznavanju žejanskih obiteljskih nadimaka
A kuj âš? Prilog poznavanju žejanskih obiteljskih nadimaka // 100 godina zagrebačke romanistike: tradicija, kontakti, perspektive
Zagreb, Hrvatska, 2019. (predavanje, međunarodna recenzija, neobjavljeni rad, znanstveni)
CROSBI ID: 1118866 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
A kuj âš? Prilog poznavanju žejanskih obiteljskih
nadimaka
(A kuj âš? A Contribution to the Knowledge of
Žejane Family Nicknames)
Autori
Doričić, Robert ; Eterović, Ivana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni
Skup
100 godina zagrebačke romanistike: tradicija, kontakti, perspektive
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 15.11.2019. - 17.11.2019
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
žejanski jezik, istrorumunjski jezik, obiteljski nadimci
(Žejanski language, Istroromanian, family nicknames)
Sažetak
Postupni nestanak žejanskoga jezika (žejånska limba), sjeverne inačice istrorumunjskoga jezika u svakodnevnoj uporabi u mjestu Žejane na području Opatijskoga krasa (Općina Matulji, Primorsko-goranska županija), zahvaća i žejanske obiteljske nadimke. Obiteljski su nadimci u žejanskoj svakodnevici u prošlosti imali važnu funkciju: omogućavali su jasnu distinkciju pripadnika jezične, odnosno seoske zajednice te ujedno utjecali na prirodu odnosa među njima, ali i prema susjednim selima, omogućavajući razlikovanje seoskih posjeda pojedine obitelji. Na njihovu važnost upućuje i činjenica da su, uz žejanske likove, u čakavskom idiomu susjednih sela Vele Mune i Male Mune postojale inačice žejanskih obiteljskih nadimaka. Danas se obiteljski nadimci sve manje rabe, što je dijelom posljedica konstantna opadanja broja govornika žejanskoga jezika, a dijelom gubitka te antroponimijske kategorije iz suvremene govorne prakse.Obiteljski su nadimci pojedinih žejanskih obitelji prvi put zabilježeni već polovicom 18. stoljeća u urbaru zaselo Žejane Terezijanskoga katastra. Od početka 19. stoljeća omogućena je njihova sustavna analiza zahvaljujući crkvenim arhivskim izvorima, matičnim knjigama, ali i stališima duša(Status animarum) –registrima kućanstava na području vikarijata, danas župe Mune, kojoj mjesto Žejane u crkvenoadministrativnom smislu pripada. Objavljene publikacije rumunjskih znanstvenika koje uključuju rezultate terenskih istraživanja provedenih u prošlome stoljeću u Žejanama dodatno su vrelo za proučavanje žejanskih obiteljskih nadimaka.U ovome će izlaganju na temelju primarnih i sekundarnih izvora biti predstavljen povijesni pregled razvoja žejanskih obiteljskih nadimaka, od kojih su neki sačuvani do danas.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Medicinski fakultet, Rijeka,
Filozofski fakultet, Zagreb