Pregled bibliografske jedinice broj: 1118729
Funkcije i značenja kajkavske književnosti i kulture u hrvatskome narodnom preporodu
Funkcije i značenja kajkavske književnosti i kulture u hrvatskome narodnom preporodu // Marija Bistrica u doba Ivana Krizmanića – "Tiho žarište“ hrvatskog narodnog preporoda / Husinec, Snježana ; Klaužer, Vedran (ur.).
Marija Bistrica: Ogranak Matice hrvatske Marija Bistrica, 2018. str. 175-194 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 1118729 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Funkcije i značenja kajkavske književnosti i
kulture u hrvatskome narodnom preporodu
(Functions and notions of Kajkavian Literature and
Culture in the Croatian National Revival)
Autori
Coha, Suzana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Marija Bistrica u doba Ivana Krizmanića – "Tiho žarište“ hrvatskog narodnog preporoda
/ Husinec, Snježana ; Klaužer, Vedran - Marija Bistrica : Ogranak Matice hrvatske Marija Bistrica, 2018, 175-194
ISBN
978-953-58528-5-8
Skup
Marija Bistrica u doba Ivana Krizmanića - "Tiho žarište" hrvatskog narodnog preporoda i Matice ilirske
Mjesto i datum
Marija Bistrica, Hrvatska, 03.02.2017. - 04.02.2017
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
hrvatski narodni preporod, kajkavska književnost i kultura, nacionalni jezik, nacionalna književnost, kolektivno pamćenje
(Croatian National Revival, Kajkavian literature and culture, national language, national literature, collective memory)
Sažetak
U radu se na temelju teorija kolektivnoga pamćenja, pozivajući se posebno na pojmove i koncepte A. Assmann i B. Giesena, preporodni tretman kajkavštine tumači kao trijumfalna i traumatična epizoda hrvatske kulturne i uopće nacionalne povijesti. Opisujući status i funkcije kajkavštine u hrvatskome narodnom preporodu, upućuje se na to da je ona odigrala veliku ulogu u genezi samoga pokreta, te da ni nakon što je marginalizirana zbog instaliranja nacionalnoga jezika na štokavskoj osnovi, nije sasvim iščeznula iz javnoga i književnoga diskursa. Štoviše, preporodne su uporabe kajkavštine, od onih koje su na početku najavile temeljne ideje samoga pokreta do onih koje su vlastitu marginaliziranu poziciju iskoristile kao temelj za bahtinovsku, karnevalesknu perspektivu i subverzivne, (dez)identifikacijske potencijale te perspektive, na znakovit način povezale pretpreporodnu s postpreporodnom hrvatskom književnošću i kulturom te predstavljaju jedan od važnih faktora njihova integriteta.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
