Naslov
Analiza rada hrvatskih invazivnih kardioloških laboratorija od 2010. do 2014. godine
(An Analysis of the Work of Croatian Invasive Cardiologic Laboratories between 2010 and 2014)

Autori
Lukenda, Josip ; Starčević, Boris ; Galić, Edvard ; Krčmar, Tomislav ; Biloglav, Zrinka

Izvornik
Cardiologia croatica (1848-543X) 12 (2017), 1-2; 6-15

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Analiza rada hrvatskih invazivnih kardioloških laboratorija od 2010. do 2014. godine
(Croatia, coronary angiography, percutaneous coronary interventions)

Sažetak
Uz napredak intervencijske kardiologije u Republici Hrvatskoj unatrag dva i pol desetljeća svrha je ovog rada bila analizirati broj i složenost perkutanih koronarnih intervencija (PCI) u pojedi- nim centrima. Od 2010. do 2014. u ukupno 13 centara prosječno su učinjena 9494 PCI- ja godišnje. Sedam centara svrstavamo u velike, Kliniku Magdalena s najvećim brojem PCI-ja svake godine i prosječnim godišnjim rastom od 6, 2 % (s 1545 na 1941 PCI-ja), slijedi Klinički bolnički centar (KBC) Zagreb u kojem se bilježi prosječno godišnje smanjenje od 1, 8 % (s 1474 na 1308), KBC Rijeka s prosječnim rastom od 15, 8 % (s 1013 na 1632), Klinička bolnica (KB) Dubrava s najvećim prosječnim godišnjim smanjenjem od 5, 7 % (s 1153 na 905) i KBC Sestre milosrdnice s prosječnim porastom od 2, 3 % ali znatnim sniženjem broja PCI-ja u zadnjoj promatranoj godini (s 1082 na 815). Slijede KBC Split s prosječnim godišnjim porastom od 6, 7 % (s 662 na 821) i KBC Osijek s porastom od 12, 4 % (s 677 na 905). Pet centara svrstavamo u srednje velike: KB Merkur s prosječnim godišnjim smanjenjem od 3, 7 % (s 670 na 506), dok se u ostalim centrima bilježi prosječni porast, u Općoj bolnici (OB) Slavonski Brod za 29, 1 % (s 264 na 660), KB Sveti Duh za 7, 5 % (s 306 na 382), u OB Zadar za čak 70, 5 % (s 105 na 430), a u OB Dubrovnik za 32, 4 % (s 84 na 232). Udio složenih zahvata na dvjema ili više žila u RH bio je 9, 7 %. Najviši je bio u KBC-u Rijeka (18, 2 %) i KB-u Dubrava (17, 1 %), a slijede OB Zadar (15, 3 %), KBC Split (11 %) i Klinika Magdalena (10, 4 %). KBC Zagreb imao je udio sličan prosjeku (10, 1 %), kao i OB Dubrovnik (8, 6 %). Niže su udjele složenih zahvata imale KB Sveti Duh (7, 9 %), KBC Sestara milosrdnica (6, 9 %) i OB Slavonski Brod (6, 3 %), a najniže KBC Osijek (3, 5 %) i KB Merkur (1, 7 %). Uz takav napredak intervencijske kardiologije i nakon što se uvede registar koronarnih intervencija i certificira centre i osoblje, sljedeći korak u RH trebalo bi biti uvođenje niza novih zahvata u bolesnika sa stečenim strukturnim i kongenitalnim bolestima srca koji su za sada još nedostatno razvijeni.

Izvorni jezik
Hrvatski, engleski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA