Naslov
Pobijediti Brazil i umrijeti. Drugi u Jergovićevu Wilimowskom
(Defeat Brazil and die. The Image of the Other in novel Wilimowski by Miljenko Jergović)

Autori
Juričić, Antonio-Toni

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, ostalo

Skup
7. međunarodni znanstveni skup Hrvatski kao drugi i strani jezik (HIDIS)

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 14.11.2019. - 15.11.2019

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
predodžbe Drugoga, međukulturna kompetencija, Miljenko Jegović, Wilimowski (2016)
(images of the Other, intercultural competence, Miljenko Jergović, Wilimowski (2016))

Sažetak
Rad će predstaviti predodžbe Drugoga u romanu Wilimowski (2016) Miljenka Jergovića s obzirom na tijelo, jezik, etnicitet, rod, politiku, vjeru, društvenu klasu te odnos periferije i centra. U romanu se pripovijeda o Poljaku Tomaszu Mieroszewskom, umirovljenom profesoru krakovske rudarske akademije, udovcu Židovke Estere, ljepotice na čiju je vjeru glavni lik bio spreman prijeći u „naopaka doba po taj svijet“. Profesor Mieroszewski će pred ljeto 1938. sa smrtno bolesnim osmogodišnjim sinom Davidom, sinovljevom njegovateljicom Ružom te njegovim privatnim učiteljem Henrikom stići u Mirila Frankopanska, selo crikveničkog zaleđa, u „jugoslavensku nedođiju, kilometrima daleko od znamenite Opatije“. Smjestit će se u hotel Orion, koji je među domaćima poznatiji kao Švapska kuća, čiji su vlasnici „dobroćudni i snažni Slaven“ Ilija te Njemica Katarina koja je možda „samo željela pobjeći što dalje od Njemačke i njemstva“. Za vrijeme boravka u Orionu gosti i njihovi domaćini odslušat će radijski prijenos nogometne utakmice između Brazila i Poljske sa Svjetskoga prvenstvu u Francuskoj. Taj će dvoboj obilježiti četverostruki strijelac, poljski napadač njemačke narodnosti, Ernest Wilimowski koji će kasnije nastupati za reprezentaciju Trećega Rajha. Književna je kritika zabilježila da je u romanu, između ostaloga, Jergović „dosljedno razvio pripovjednu strategiju koja se temelji na nagovještaju, slutnji, namjernoj nedorečenosti“ (Primorac) usporedivši djelo s vrijednom fotografijom „koja ovjekovječi trenutak kakvog poslije više nikada neće biti, jer za njega, takvog, više nikada neće biti uvjeta: netko će umrijeti, ili se odseliti, ili više neće biti mjesta gdje je napravljena, ili što god“ (Pančić).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA