Naslov
URBANIZAM ZADRA U DOBA PRINCIPATA
(Urbanism of Zadar in the Age of Principate)

Autori
Pavlić, Valent

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Odsjek za povijest umjetnosti

Mjesto
Zagreb

Datum
10.02

Godina
2015

Stranica
54

Mentor
Turković, Tin

Ključne riječi
Zadar, antički urbanizam, doba Principata
(Iadera, Ancient Urbanism, Principate)

Sažetak
Pišući o urbanizmu i svemu što on predstavlja valja započeti s ljudskim odnosom prema njegovom okružju. Naime, na samom početku treba naglasiti kako antički čovjek prirodu nije doživljavao na romantičan način kao što je to slučaj u modernom dobu. Prije više od dvije tisuće godina nepravilnost prirode nije bila nešto čemu su se tadašnji ljudi divili, već je predstavljala opasnost koju su promatrali očima punim nepovjerenja i straha ; nešto poput divlje zvijeri koju se svim raspoloživim sredstvima treba ukrotiti. Urbanizam je u tom kontekstu možda i najranije oružje civiliziranog čovjeka čiji ratio teži uspostaviti red ne samo u duhovnom, već i u materijalnom svijetu koji ga okružuje. Urbanizam na prijelazu era bio je mnogo više od pukog prostornog planiranja naseobine. Oblikovanje volumena i prostora te njihovo međuodnos predstavljalo je temelj na kojem je antički čovjek stvarao novu civilizaciju, krajnji dokaz da je čovjek razumom uveo red u svoju okolinu, znanje pretočeno u metodu kojom je ljudska vrsta napravila divovski korak u vlastitoj kulturnoj-civilizacijskoj evoluciji. U tom pogledu tekovine rimske civilizacije jedan su od najčvršćih stupova na kojima počiva moderan svijet i fascinacija tom epohom u preko 1500 godina od raspada Zapadnog Rimskog Carstva ne jenjava. Spletom povijesti naša domovina sjajan je spomenik i velika riznica spomenute kulture te smo u stanju iz prve ruke proučavati genezu i jedan od najslavnijih perioda zapadnog civilizacijskog kruga. Hrvatska obala i unutrašnjost obiluje gradovima osnovanim ili iz temelja preoblikovanim od strane Rimljana i ovaj rad posvećen je jednom od njih – antičkom Jaderu koji zasigurno spada u ponajbolje realizirane primjere iskonske rimske urbanističke ideje i vizije na našem prostoru. Cilj ovog rada jest prikazati jedan antički grad kao ne samo urbanistički i arhitektonski spomenik, već kao poligon razvoja velike i značajne civilizacije izvan njezinog središta ; pokazati kako su novousvojeni običaji oblikovali grad i regiju te kako je sam grad svojim geografskim ambijentom prihvatio intervencije koje su mu ulaskom u novi kulturno-civilizacijski krug bile nametnute. Definiranje atraktivnog geografskog ambijenta Zadra i važne uloge prvih etničkih skupina koje su na njemu ostavile značajniji trag bit će uvod u pojavu Rimljana i veliku transformaciju koju je njihov dolazak potaknuo. Proučavanjem međuzavisnost urbanističkog rađanja grada i sveobuhvatnog propagandnog programa koji je novonastalim kolonijama bio nametnut iz Rima biti će ukazano na povezanost religije, politike i urbanizma te u tom kontekstu sam gradu neće biti prikazan kao statična cjelina zarobljenoj u vremenu, već kao aktivni sudionik promjena. Zadar će u ovom radu biti predstavljen kao produkt vlastitog stanovništva čiji su životi i navike oblikovale grad, a koji će isto učiniti brojnim generacijama koje su uslijedile. Pozivajući se na istraživanja pionira arheologije i povijesti umjetnosti na ovim prostorima, kao i naših suvremenika namjera ovog rada je dočarati jednu epohu koja je odavno iščezla, jedan ambijent koje se u današnjem Zadru nalazi tek u tragovima, prikazati kratak, ali slavan period u povijesti Zadra na čijim temeljima su uslijedili još mnogi jednako važni.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest umjetnosti

POVEZANOST RADA