Pregled bibliografske jedinice broj: 1118498
Izazovi migracija za europsku demokraciju
Izazovi migracija za europsku demokraciju // Vrhbosnensia : časopis za teološka i međureligijska pitanja, 24 (2020), 1; 3-17 (domaća recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 1118498 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Izazovi migracija za europsku demokraciju
(The Challenges of Migration for European Democracy)
Autori
Barišić, Pavo
Izvornik
Vrhbosnensia : časopis za teološka i međureligijska pitanja (1512-5513) 24
(2020), 1;
3-17
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
migracije, demokracija, Europa, političke stranke, multikulturalizam, interkulturalnost
(migration, democracy, Europe, political parties, multiculturalism, interculturalism)
Sažetak
Pitanje migracija postalo je prvorazredan politički problem. U tom svjetlu mogu se promatrati izazovi koji se pojavljuju danas pred liberalnom demokracijom, poglavito u Europi. Mogu se slične pojave demokratskih prijepora zamijetiti u Americi. Nedemokratske zemlje imaju drugačiju situaciju. Ne moraju se na isti način nositi s otporima javnoga mnijenja. Stoga migracije nameću nova prestrojavanja u demokratskoj politici i zasjenjuju neke starije političke podjele i napetosti. Ovaj članak razmatra ključne političke promjene paradigmi koje potiču i otvaraju migracije u demokratski uređenim društvima u Europi. Polazi od činjenice da je Europa postala najveće utočište migranata u svijetu. S 10, 4 % migranata trostruko nadmašuje svjetski prosjek od 3, 5 % migranata. Svaki treći migrant živi u Europi, a od 1990. do 2017. udio migranata s 6, 8 % povećao se na 10, 4 %. Prikazuje se nadalje utjecaj globalizacije na povećanje ekonomskih migracija. Od 2010. politika u Europi napušta do tada poželjni model multikulturalizma i okreće se pojmu interkulturalnosti. U kratkom razdoblju doživjele se uzlet političke stranke koje su se služile antiimigrantskim stavovima. Članak donosi osvrte posebice na stanje u Ujedinjenom Kraljevstvu, Francuskoj, Njemačkoj, Italiji, Nizozemskoj te u Sjevernoj, Srednjoj i Istočnoj Europi. Poruka je građana da su migracije preozbiljno i nadasve zapaljivo političko pitanje te da se antiimigrantsko raspoloženje u europskim društvima politički radikaliziralo. U taj prostor snažno su zakoračile i iskoristile ga ponajviše političke snage koje zagovaraju radikalnija rješenja. Ni stranke tzv. „mainstream“ orijentacije ne podcjenjuju i ne ignoriraju više pitanje ilegalnih migracija. Ono sve više ulazi i u obvezni korpus njihovih programa. Naposljetku, pitanje migracija nametnulo se kao jedan od ključnih izazova koji će imati utjecaja na budućnost europskoga ujedinjenja. Ako ga politika uspješno uredi i riješi, može se očekivati novi zamah napretka. No ako ga ignorira, prijeti novim krizama i prijeporima. Zaključno se ocrtava odgovor na pitanje zašto su migracije - kako dolazne tako i odlazne - izazovne za demokraciju. U prvom redu zato što se izazivaju promjene u identitetu puka ili demosa, političke zajednice. A za demokraciju to je vrhovni nositelj vlasti. To je glavni razlog zašto su građani iznimno osjetljivi prema nesagledivim migracijskim promjenama. Jer njima se utječe na vrijednosni sustav političke zajednice.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Politologija, Demografija, Filozofija