Naslov
Jezična proizvodnja trojezičnih nasljednih govornika: istraživanje slučaja
(Language production of threelingual heritage speakers: Case study)

Autori
Musulin, Maša ; Jelaska, Zrinka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Knjižica sažetaka, Hrvatski kao drugi i strani jezik, VI HIDIS / Gligorić, Igor Marko : Nazalević, Iva - Zagreb : Hrvatsko filozofsko društvo, 2016, 32-33

Skup
VI. HIDIS

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 15.12.2016. - 17.12.2016

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
nasljedni govornici ; hrvatski jezik ; španjolski jezik ; engleski jezik ; istraživanje slučaja
(heritage speakers ; Croatian language ; Spanish langage ; English language ; Case study)

Sažetak
Osobe koje se određuju kao nasljedni govornici samim time pripadaju i kategoriji dvojezičnih govornika. Njihov jezični razvoj u nasljednomu jeziku nije jednak kao kod osoba koje žive u jednojezičnoj okolini (npr. Montrul 2008) pa se ne može očekivati da će usvojiti sve jezične strukture (fonološke, morfološke i sintaktičke – leksičke se razvijaju cijeli život), čak i kada je neprekidno izložen svojemu nasljednomu jeziku od najranijega djetinjstva do odrasle dobi. Uočeno je da se određene jezične strukture prenose iz jačega na slabije ovladan jezik (npr. njemačkoga Pavličević-Franić, Aladrović Slovaček 2013, Pavličević-Franić, Dunja), Situacija je znatno složenija kod višejezičnoga govornika koji je svoj jezični razvoj završio s jednim nasljednim i jednim glavnim jezikom, ali se u odrasloj dobi preselio u zemlju trećega jezika koji mu je postao (jedan od) glavni(h) jezik(a) svakodnevnoga sporazumijevanja. U takvoj je višejezičnoj situaciji nasljedni jezik u posebnu položaju. U radu će se raščlaniti jezična proizvodnja odrasle ispitanice koja je nasljedna govornica hrvatskoga odrasla u hispanskomu okruženju, a posljednjih četrdeset godina živi u anglosaksonskomu jezičnomu okruženju. Građa je opsežan intervju vođen za potrebe sociolingvističkoga istraživanja pa njezina jezična proizvodnja nije uopće bile usmjerena na jezik, nego na sadržaj. Cilj je istražiti proizvedene jezične jedinice, uključujući odstupanja koja se pojavljuju u njezinu govoru na fonološkoj i morfosintaktičkoj te leksičkoj razini. Pokušat će se odgovoriti na pitanja što je u hrvatskome uspješno usvojeno, jesu li odstupanja posljedica prijenosa iz drugoga (španjolski kao J1) ili trećega jezika (engleski kao J3), može li se uočiti određeni obrazac u odstupanjima i prenose li se ona i na treći jezik. Pokušat će se utvrditi na kojoj su razini prijenosi najzastupljeniji i najuočljiviji.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA