Naslov
Župna crkva sv. Marije na Dolcu i župna crkva sv. Franje Ksaverskog. Novi prijedlozi za istraživanje korpusa sakralne arhitekture 18. stoljeća u Zagrebu i okolici
(Parish Churches of St Mary in Dolac and St Francis Xavier in Ksaver: New Proposals for Research on the Corpus of 18th-Century Sacral Architecture in Zagreb and its Surroundings)

Autori
Botica, Dubravka

Izvornik
Radovi Instituta za povijest umjetnosti (0350-3437) 44 (2020), 2; 53-66

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
barokna arhitektura, Zagreb, crkva sv. Marije na Dolcu, crkva sv. Franje Ksaverskog, graditeljske radionice, Štajerska, Graz
(baroque architecture, Zagreb, St Mary’s church in Dolac, church of St Francis Xavier, builders’ workshops, Styria, Graz)

Sažetak
Brojne su teme i deziderati u području istraživanja arhitekture i umjetnosti ranog novog vijeka u Zagrebu, pa tako i baroknih crkava, teme koja je uglavnom obrađivana u okvirima pregleda barokne arhitekture ili tematskim katalozima izložbi umjetničke baštine crkvenih redova. U ovome radu obrađene su dvije istaknute crkve podignute odnosno pregrađene na mjestima starijih građevina sredinom 18. stoljeća, a koje pokazuju snažne veze sa suvremenom arhitekturom Štajerske, koje se do sada nisu iscrpno razmatrale. Župna crkva sv. Marije na Dolcu i bivša isusovačka crkva sv. Franje Ksaverskog na Ksaveru pokazuju brojna zajednička mjesta. Župna crkva na Dolcu bila je predmet iscrpnih istraživanja Franje Buntaka (1936.) koji je postavio i dataciju pregradnje u trobrodnu crkvu, 1740., u kojoj je kasnije oblikovano i novo svetište svođeno kupolom s lanternom. Nakon čišćenja i obnove interijera crkve u zadnjim godinama, vidljiva je datacija tih radova u 1750., zapisana na medaljonu iznad pjevališta, a koju potvrđuje i stilska analiza arhitektonske plastike i dekoracija, s karakterističnim prepletima i volutnim završetcima. Crkva na Ksaveru građena je u isto vrijeme 1748. – 1752., a povezuje ih i zajednički naručitelj, kanonik Sinersperger. U ksaverskoj crkvi ostvaren je zrelobarokni centralizirani prostor, potenciran precizno izvedenom arhitektonskom plastikom bogate motivike no suzdržanog oblikovanja. Paralele se uočavaju i u oblikovanju lanterne kupole. Svojim tlocrtno-prostornim rješenjima, oblikovanjem dekoracija i opreme obje crkve pokazuju zanimljive novine koje su u radu razmotrene u kontekstu transfera utjecaja u arhitekturi jugoistoka srednjoeuropskog prostora, preciznije, u kontekstu utjecaja graditeljske radionice gradačkog Hofbaumeistera Josepha Huebera. Hueberov utjecaj očituje se prije svega u pročelju crkve na Ksaveru, s karakterističnom krivuljom koju potencira specifičan raspored arhitektonske plastike kakvu ima i crkva u Gornjem gradu (Sloveniji), njegove crkva na Weizbergu ili pojednostavljeno izvedeno, župna crkva u Stubenbergu. Srodnosti se uočavaju i u tretmanu arhitektonske plastike i prostornog oblikovanja, koje se odlikuje preciznošću i čistoćom izvedbe, kao i karakterističnim vertikalnim spajanjem okvira vrata i prozora/niša. Do sada ne razmatrani utjecaji i veze sa štajerskom arhitekturom u ovim primjerima ukazuju na potrebu novog pristupa istraživanju tema iz barokne umjetnosti u Zagrebu i okolici, kada je grad mjesto žive umjetničke djelatnosti i susreta umjetnika i naručitelja, umrežen i povezan sa umjetničkim centrima u široj regiji, prije svega Grazom kao umjetničkim centrom jugoistoka srednje Europe. Znatna oštećenja koja su crkve na Dolcu i Ksaveru, kao i ostale zagrebačke crkve zadobile u potresu te obnova koja će uslijediti, prilika su i povod za njihovo istraživanje i novu interpretaciju.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam, Povijest umjetnosti

POVEZANOST RADA