Naslov
Govorni jezik u hrvatskim kazalištima
(Spoken Language in Croatian Theaters)

Autori
Vlah, Ana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
03.11

Godina
2016

Stranica
32

Mentor
Jelaska, Zrinka

Ključne riječi
govorni jezik, kazalište, dijalektologija, izgovor, prozodija, hrvatski jezik
(spoken language, theater, dialectology, pronunciation, prosody, Croatian language)

Sažetak
U školovanju hrvatskih glumaca od samih se početaka velika pozornost pridavala njihovu jeziku i akcentima. Od kraja 19. stoljeća, otkada se u Zagrebu sustavnije počinju predavati gluma i hrvatski jezik, u školama postoji nastavnik akcentologije. Uz jezikoslovne stručnjake za glumčev govor brinu i profesori scenskog govora. U toj su se ulozi oduvijek nalazili izvrsni i nagrađivani glumci s posebnim interesom za govorni jezik. Ovim se radom pokušalo utvrditi kakvo je današnje stanje. Razgovaravši sa stručnjacima (N=3) i s nastavnicima scenskog govora (N=5) na dramskim akademijama u Zagrebu, Splitu i Osijeku, pokušalo se saznati kakvi su njihovi stavovi o hrvatskom govornom jeziku u standardnoj i dijalektalnoj varijanti, kako koji zamišljaju, kako rade sa studentima te s kime se savjetuju pri samostalnu radu. U rezultatima možemo vidjeti minimalne razlike u pristupu govoru i jeziku glumaca u odnosu na jezikoslovne stručnjake. Glumci su itekako svjesni važnosti standardnog izgovora glasova i standardnih akcenata, bez obzira na grad u kojem poučavaju, a dijele i stajališta vezana uz dijalektalna obilježja i njihovu (ne)poželjnost. I stručnjaci i glumci slažu se navodeći dvije osnovne razine koje mladi glumac mora postići. Prvo je važno usvojiti standardni jezik, koji tada služi kao temelj za svladavanje različitih dijalekata. Kombinirajući ostala prozodijska i jezična obilježja svojoj će glumi dodati treću, umjetničku razinu i prenijeti emocije i priču. Na trećoj su razini moguća manja odstupanja. Ispitanici se slažu da sluh najviše pomaže u svladavanju prozodije, a laganu prednost dat će štokavcima koji uče standardni hrvatski jezik. U različitim se gradovima uglavnom favorizira vlastiti urbolekt, najteže se prihvaća kratkouzlazni akcent, a u učenju glume i teksta još se uvijek osjeti snažan utjecaj Branka Gavelle.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA