Naslov
Emocije kao motivi političke participacije mladih u Republici Hrvatskoj
(Emotions as motives of political participation of the Croatian Youth)

Autori
Mataić, Matea

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
19.04

Godina
2018

Stranica
37

Mentor
Jelić, Margareta

Ključne riječi
politička participacija, motivacija, emocije
(political participation, motivation, emotions)

Sažetak
Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi vrstu i stupanj uključenosti mladih u Republici Hrvatskoj u različite oblike institucionalne i izvaninstitucionalne političke participacije kao i osnovne motive u njihovoj podlozi. Polazeći od Maslowljeve teorije hijerarhija potreba pretpostavili smo kako se motivacija može objasniti pokušajima zadovoljavanja različitih psiholoških potreba. Također, poseban aspekt istraživanja bio je utvrditi koje emocije služe kao motivi političke participacije pri čemu je poseban naglasak stavljen na osnovne emocije uključene u teoriju osjetljivosti na potkrepljenja Jeffreyja Graya. Istraživanje je provedeno metodom fokusnih grupa u sklopu projekta SuProtivA u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku, a u njemu je sudjelovalo 78 sudionika čiji je raspon godina od 18 do 30. Prema očekivanjima, rezultati ukazuju na veći stupanj uključenosti mladih u izvaninstitucionalne (u odnosu na institucionalne) oblike političke participacije, a njihova se participacija može objasniti motivima rasta odnosno težnjom za zadovoljenje potreba za pripadanjem, (samo)poštovanjem, te ponajviše samoaktualizacijom. Kada su u pitanju emocije, one koje su se pokazale najjačim motivatorima političke participacije su ponajprije snažne neugodne emocije, i to ljutnja odnosno bijes na aktualnu situaciju, ali i frustracija, tuga te inat. Međutim, i ugodne emocije entuzijazma, nade i ljubavi motiviraju na političku participaciju. Kao temeljni osjećaj koji potiče povlačenje pokazao se osjećaj bespomoćnosti. Emocija straha, ali i prijezira i gađenja one su koje u određenim slučajevima djeluju kao motivirajuće, a u određenim kao demotivirajuće odrednice uključivanja sudionika u društveno – politički angažman.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA