Pregled bibliografske jedinice broj: 1118193
Iluzionirani oltari ranog 19. stoljeća na području kontinentalne Hrvatske — prilog istraživanju zidnog slikarstva 19. stoljeća u Hrvatskoj
Iluzionirani oltari ranog 19. stoljeća na području kontinentalne Hrvatske — prilog istraživanju zidnog slikarstva 19. stoljeća u Hrvatskoj // Klasicizam u Hrvatskoj
Zagreb, Hrvatska, 2014. str. 18-19 (predavanje, nije recenziran, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1118193 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Iluzionirani oltari ranog 19. stoljeća na području
kontinentalne Hrvatske — prilog istraživanju
zidnog slikarstva 19. stoljeća u Hrvatskoj
(The Early 19th-Century Illusionistic Altars in
Continental Croatia: A Contribution to the Study
of the 19th-Century Wall Painting in Croatia)
Autori
Nestić, Jasmina
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Skup
Klasicizam u Hrvatskoj
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 30.05.2014. - 31.05.2014
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
iluzionirani oltari ; klasicizam ; 19. stoljeće ; Andrea Pozzo ; Nova Gradiška ; Gornja Bučica
(Illusionistic Altars ; neoclassicism ; Andrea Pozzo ; Nova Gradiška ; Gornja Bučica)
Sažetak
Iluzionirani oltari se u hrvatskoj likovnoj baštini javljaju od četvrtoga desetljeća XVIII. stoljeća, brojnije se bilježe od šestoga desetljeća pa sve do kraja XVIII. stoljeća, a svojevrsni kontinuitet njihove pojave seže kroz XIX. te i sporadično sve do prvih desetljeća XX. stoljeća. Kao likovna pojava zaživjela posebice u XVIII. stoljeću uklapaju se u suvremeni umjetnički krajobraz srednjoeuropskoga područja o čemu svjedoči prvenstveno oslonac ovih oltara na iste ili srodne likovne predloške i izvorišta. Pritom se kao nezaobilazni utjecaj pokazuje teorija i praksa talijanskoga umjetnika i isusovca-laika Andree Pozza (Trento, 1642. – Beč, 1709.), čija oltarna i scenografska rješenja iz traktata Perspectiva pictorum et architectorum (1693., 1700.) prepoznajemo kao uzor i na oltarima nastalima unutar prvih desetljeća XIX. stoljeća na području kontinentalne Hrvatske (Gornja Bučica, Nova Gradiška, Krušljevo Selo, Šišinec i dr.). Izlaganje je usmjereno upravo na ove oltare, u čijem se oblikovanju i dalje koriste klasične arhitektonske strukture i leksik, u određenoj mjeri još uvijek okrenute baroknoj, ali većinom prilagođene klasicističkoj maniri, a za koje bliske komparativne primjere pronalazimo i na širem srednjoeuropskom području.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest umjetnosti