Naslov
Uloga motivacije za čitanje i navika čitanja u predviđanju jezičnih sposobnosti
(The role of reading motivation and reading habits in the prediction of language abilities)

Autori
Juras, Luka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Odsjek za psihologiju, Filozofski fakultet Zagreb

Mjesto
Zagreb

Datum
28.11

Godina
2018

Stranica
44

Mentor
Keresteš, Gordana

Ključne riječi
rječnik ; gramatika ; motivacija za čitanje ; navike čitanja ; spolne razlike
(vocabulary knowledge ; grammar knowledge ; reading motivation ; reading habits ; gender differences)

Sažetak
Čitanje je jedan od najvažnijih prediktora jezičnih sposobnosti. Cilj ovog rada bio je ispitati ulogu motivacije za čitanje i navika čitanja u predviđanju bogatstva rječnika i gramatičkih znanja, kao i spolne razlike u tim prediktivnim modelima, u hrvatskom, jeziku plitke ortografije i složene gramatike. Istraživanje smo proveli na prigodnom uzorku učenika od 4. do 7. razreda zagrebačkih osnovnih škola. Prikupili smo samoprocjene intrinzične i ekstrinzične motivacije za čitanje i navika čitanja tekstova u tradicionalnom i digitalnom obliku te smo ispitali poznavanje značenja riječi i gramatike. Rezultati hijerarhijskih regresijskih analiza pokazali su da viša intrinzična i niža ekstrinzična motivacija za čitanje te više vremena provedenog u čitanju tekstova u tradicionalnom obliku predviđaju uspjeh u testovima rječnika i gramatike. Navike čitanja tekstova u digitalnom obliku nisu imale statistički značajan doprinos u objašnjenju varijance jezičnih sposobnosti. Ekstrinzična motivacija za čitanje bila je statistički značajan moderator povezanosti tradicionalnih navika čitanja i uspjeha na testu poznavanja gramatike. Više vremena provedenog u čitanju tekstova u tradicionalnom obliku predviđalo je uspjeh na testu poznavanja gramatike samo za djecu koja su imala nisku ekstrinzičnu motivaciju za čitanje, ali ne i za onu s visokom ekstrinzičnom motivacijom za čitanje. Ovakav moderatorski efekt nije bio statistički značajan kad je kriterijska varijabla bila poznavanje značenja riječi. Prediktori jezičnih sposobnosti nisu se razlikovali za djevojčice i dječake, osim što je čitanje tekstova u tradicionalnom obliku bilo prediktivno za bogatstvo rječnika djevojčica, ali ne i dječaka. U radu su razmotrene praktične implikacije istraživanja za učinkovito poticanje razvoja jezičnih sposobnosti djece od strane nastavnika i roditelja te smjernice za buduća istraživanja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA