Pregled bibliografske jedinice broj: 1117904
Konceptualizacija muzejske ustanove koja bi počivala na ženskom nasljeđu: ili o našoj nemoći uspostave Muzeja hrvatskih slikarica rođenih u 19. stoljeću u Zagrebu
Konceptualizacija muzejske ustanove koja bi počivala na ženskom nasljeđu: ili o našoj nemoći uspostave Muzeja hrvatskih slikarica rođenih u 19. stoljeću u Zagrebu // Dani Marije Jurić Zagorke, Žensko nasljeđe: roba, spektakl ili muzej za sve?
Zagreb, Hrvatska, 2018. (predavanje, domaća recenzija, neobjavljeni rad, znanstveni)
CROSBI ID: 1117904 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Konceptualizacija muzejske ustanove koja bi počivala na ženskom nasljeđu: ili o našoj nemoći uspostave Muzeja hrvatskih slikarica rođenih u 19. stoljeću u Zagrebu
(Conceptualization of a museum institution based on women's heritage: or about our inability to establish a Museum of Croatian painters born in the 19th century in Zagreb)
Autori
Vujić, Žarka
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni
Skup
Dani Marije Jurić Zagorke, Žensko nasljeđe: roba, spektakl ili muzej za sve?
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 23.11.2018. - 24.11.2018
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
ekonomija doživljaja, žensko nasljeđe, muzej hrvatskih slikarica, Josip Kovačić
(experience economy, female heritage, museum of Croatian painters, Josip Kovačić)
Sažetak
U prilogu se prije svega obrazlaže motivacija za sudjelovanje na skupu o ženskom nasljeđu. Ona je pronađena ponajviše u relevantnosti muzeologije kao interdisciplinarne znanosti koja se bavi konstruiranjem baštine. Potom se daje određena analiza vidljivosti ženskog nasljeđa u našim muzejima, prije svega na izložbama. Centar za ženske studije ističe se kao dobar primjer kontinuiranog rada i korištenja različitih oblika interpretacije i ko-memoriranja jedne nacionalno važne ženske osobnosti. Slijedi kratak osvrt na literaturu koja nudi manje ili više kritičko interpretiranje društvenih okolnosti i proizvodnje unutar kojeg moraju djelovati i baštinske institucije danas. Posebna je pozornost dana Pineu i Gilmoreu kao autorima ekonomije i dimenzija doživljaja. U svjetlu tih promišljanja raspravlja se odgađanje i naša nemoć osnutka Muzeja hrvatskih slikarica rođenih u 19.stoljeću u Zagrebu.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Informacijske i komunikacijske znanosti
