Pregled bibliografske jedinice broj: 1117894
Skulptura u muzeju: uvod u promišljanje o nekada važnoj a danas gotovo spornoj muzejskoj građi
Skulptura u muzeju: uvod u promišljanje o nekada važnoj a danas gotovo spornoj muzejskoj građi // Anali Galerije Antuna Augustinčića / Pejković, Božidar (ur.).
Klanjec: Galerija Antuna Augustinčića, 2019. str. 9-31 (pozvano predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 1117894 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Skulptura u muzeju: uvod u promišljanje o nekada važnoj a danas gotovo spornoj muzejskoj građi
(Sculptures in museums: an introduction to consideration of once important and now virtually questionable museum material)
Autori
Vujić, Žarka
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Anali Galerije Antuna Augustinčića
/ Pejković, Božidar - Klanjec : Galerija Antuna Augustinčića, 2019, 9-31
Skup
Simpozij Skulptura u muzeju
Mjesto i datum
Klanjec, Hrvatska, 24.10.2018. - 26.10.2018
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
skulptura kao muzejski predmet ; zaštita skulpture ; komunikacija skulpture
(sculpture as a museum object ; protection of sculpture ; communication of sculpture)
Sažetak
Problematiziranje skulpture kao muzejske građe s razine prvog motrišta – povijesne muzeologije - doista je pokazalo nizom argumenata tezu kako je skulptura u početku nastanka privatnih zbirke i kasnije prvih javnih muzeja bila cijenjena i ostalim vrstama umjetnosti ravnopravna građa. Što se tiče muzeografskog motrišta, i to kako u okviru aktivnosti sabiranja i zaštite i komunikacije, pokazane su iscrpno sve specifičnosti skulpture, posebice u odnosu na njenu veličinu i masu, zahtjeve dokumentiranja i izazove komuniciranja javnostima u obliku parkova skulpture, stalnih i povremenih izložaba i akcija. Treće odabrano motrište usmjerilo je sagledavanje skulpture kao baštine koja za ekonomiju doživljaja predstavlja resurs iskoristiv u sve četiri dimenzije – zabavnoj, obrazovnoj, estetskoj i dimenziji bijega. Jednako tako na istraživanje i interpretiranje skulpture bilo je moguće primijeniti i elemente doživljajne piramide. Uz to, u tom se dijelu priloga kritički promotrilo uporabu određenih tehnika zabave u odnosu na skulpturu. Na kraju se buduće istraživače uputilo na postavke engleskog teoretičara kulture S. Halla, a koje bi mogle biti danas najbolja teorijska osnova za promišljanje zašto je medij skulpture novim generacijama postao nerazumljiv.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Informacijske i komunikacijske znanosti, Likovne umjetnosti
