Naslov
Smeđa trulež gomolja krumpira (Pseudomonas solanacearum)
(Bacterial wilt of potato (Pseudomonas solanacearum))

Autori
Cvjetković, Bogdan ; Šubić, Milorad

Izvornik
Gasnik zaštite bilja (0350-9664) 19 (1996), 4; 209-210

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni

Ključne riječi
krumpir, smeđa trulež (Pseudomonas solanacearum), Ralstonia
(potato, wilt, (Pseudomonas solanacearum), Ralstonia)

Sažetak
SMEĐA TRULEŽ GOMOLJA KRUMPIRA (Pseudomonas solanacearum) - Ove godine zabilježena je »nova« bolest krumpira u Nizozemskoj, koja do sada nije bila poznata u toj zemlji. U nekim zemljama Europe (Bugarska, Italija, Grčka, Rumunija, Španija - samo Kanarski otoci) zabilježena je njena pojava još i prije. U ostalim ovdje ne spomenutim zemljama Europe bakterija se nalazi na karantenskom popisu nametnika. Kako u našoj zemlji do sada nije zabilježena, to se i kod nas nalazi na popisu karantenskih štetočinja bilja A1 (NN 87/94). Očito je u Nizozemsku bolest donesena gomoljima krumpira. Kako mi uvozimo sjemenski krumpir upravo iz Nizozemske smatramo potrebnim upozoriti uvoznike na ovu bolest radi sprečavanja unošenja bolesti u našu zemlju. Osobito je važno upozoriti granične inspektore da obrate punu pozornost prilikom pregleda pošiljaka sjemenskog krumpira na graničnim prijelazima. Ova smo upozorenja dali i izravno, ne čekajući na GZB. Na zaraženim gomoljima obično se može primijetiti sluzavi iscjedak, koji se izlijeva oko okaca ili pupka. Iscjedak je ljepljiv, pa se na njega vežu čestice zemlje ili prašine, što katkada može prikriti zarazu. Međutim, gledano izvana, gomolji mogu izgledati potpuno zdravi, jer sve promjene na vanjskom dijelu gomolja ovise o tome koliko se zaraza proširila unutar gomolja. Ako zaraženi gomolj, pa makar izvana izgledao zdrav, presječemo vidjet će se smeđi prsten koji potječe od nekroze provodnih snopova. To još ne mora biti znak da se radi o ovoj opasnoj bakteriji. Neke gljive (Fusarium sp., Verticillium sp.) također mogu izazvati promjene u boji provodnih snopova. Tipična za ovu bakteriju je pojava bakterijske sluzi. Ako gomolj na čijem se presjeku vidi promjena boje u zoni provodnih snopova stavimo u vlažnu komoru 24-48 sati, pojavit će se žućkasti iscjedak ako se radi o bakteriji. U vegetaciji na zaraženim biljkama dolazi do promjene boje na lišću. Vršno lišće postaje žuto i gubi turgor. Gubitak turgora primjećuje se najčešće za vrijeme najtoplijih dnevnih sati. Preko noći se biljke oporave, ali ipak nakon nekog vremena propadnu. Prizemni dio stabljike posmeđi, a kada se stisne, iz njega izlazi sluzavi iscjedak. Bakterija naseljava provodne snopove koje začepljuje, a kao posljedica toga dolazi do venuća biljke. Ako se posade zaraženi gomolji, oni često istrunu u tlu ne dajući novu biljku. Ako se ipak iz zaraženih gomolja razvije biljka ona je također zaražena. Zaražene biljke daju manje gomolja koji su uz to u pravilu zaraženi. Parazitira i na drugim domaćinima - rajčici, paprici, duhanu - na kojima, također, može izazvati ozbiljne štete. Osnovni izvor zaraze je zaraženi sadni materijal (gomolji i presadnice), ali se bakterija može održati u tlu te na zaraženim biljnim ostacima. Mnogi su korovi potencijalni domaćini i predstavljaju izvor zaraze za osjetljive domaćine (krumpir, rajčica, duhan). Unutar površine patogen se može širiti iz sistema za navodnjavanje. Infekcija je moguća putem prirodnih otvora ili mehaničkih oštećenja podzemnih i nadzemnih organa. Bakterija se u biljci širi provodnim staničjem (ksilemom), što naročito dolazi do izražaja kod viših temperatura. Brzina širenja ovisi i o zaraženom biljnom organu, npr. u duhanu se patogen brže širi u stabljici nego u korijenu. Naseljavanje bakterije u ksilemske tokove uzrok je venuća i sušenja biljaka. Poprečnim presjekom stabljike zaražene biljke vidljivo je posmeđenje ksilema, a tipična je (za razliku od traheomikoza) pojava kapljica eksudata pri laganom stisku prerezane stabljike. Optimalna temperatura za razvoj patogena je 24-28 °C. Rijetka je u klimatima gdje je srednja temperatura zimskih mjeseci manja od 10 °C. Treba naglasiti da različiti biovarieteti ove bakterije imaju različite temperaturne zahtjeve za svoj razvoj i razmnažanje. No, osim temperature, primarni ekološki činitelj za intenzivno širenje bolesti je vlažnost zemljišta, odnosno razdoblje kišna vremena. Neznatno nepovoljniji klimatski uvjeti za razvoj patogena (npr. niže temperature) utječu na latentnu zarazu. Sjemenski krumpir zaražen na višim nadmorskim visinama ne pokazuje simptome na gomoljima, ali oni dolaze do izražaja ako tako zaraženi krumpir uzgajamo na nižim nadmorskim visinama (u uvjetima povoljnim za razvoj bakterije). Kontrola bakterijskog venuća veoma je otežana i komplicirana. Kemijske mjere suzbijanja ne daju zadovoljavajuće rezultate. Zemljišni fumiganti nedovoljne su djelotvornosti, a antibiotici (kao streptomycin, ampicillin, tetracyclin i penicillin) nemaju nikakvo djelovanje na patogena. U novije se vrijeme velika pažnja posvećuje biološkim mjerama suzbijanja. Pozitivni su rezultati dobiveni u laboratorijskim pokusima na krumpiru s antagonističkim bakterijama Bacillus polymyxa i Pseudomonas fluorescens. No, njihova primjena u praksi još nije raširena. U Kolumbiji je selekcionirano nekoliko otpornih sorti krumpira (sa Solanum phureja i S. demissum), a njihova je otpornost ispitana u sedam različitih zemalja. Uvođenjem u plodored kukuruza i graha znatno je reduciran inokulum u tlu i intenzitet pojave ove bolesti. Određeni rezultati u suzbijanju ove bakterije postignuti su i primjenom određenih gnojiva koja utječu na pH vrijednost tla. Tako je u SAD patogen istrijebljen smanjenjem pH vrijednosti tla preko ljeta na pH 4-5, i ponovnim povećanjem na pH 6 u jesen.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija, Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA