Pretražite po imenu i prezimenu autora, mentora, urednika, prevoditelja

Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 1117704

Bakterije Erwinia amylovora za sada nema u Hrvatskoj


Cvjetković, Bogdan
Bakterije Erwinia amylovora za sada nema u Hrvatskoj // Glasnik zaštite bilja, 15 (1992), 1-2; 28-29 (nije recenziran, članak, stručni)


CROSBI ID: 1117704 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca

Naslov
Bakterije Erwinia amylovora za sada nema u Hrvatskoj
(Bacteria (Erwinia amylovora) is not currently present in Croatia)

Autori
Cvjetković, Bogdan

Izvornik
Glasnik zaštite bilja (0350-9664) 15 (1992), 1-2; 28-29

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni

Ključne riječi
Hrvatska, bakterijski palež, Erwinia amylovora
(Croatia, fire blight, Erwinia amylovora)

Sažetak
BAKTERIJE ERWINIA AMYLOVORA ZA SADA NEMA U HRVATSKOJ - Institut za zaštitu bilja Agronomskog fakulteta u Zagrebu, u 1991. godini, kontrolirao je važnije plantaže i okoliš plantaža sa ciljem da odmah registrira ukoliko se pojavi zaraza s bakterijom Erwinia amylovora. U nekoliko navrata, tijekom vegetacije, pregledani su voćnjaci krušaka i to: 1. Poreč (voćnjak Monšerbo), 2. Vrsar, 3. Umag (voćnjak Ferne i Špinel), 4. Opuzen, 5. Jastrebarsko, 6. Osijek, 7. Vukovar, 8. Vinkovci, te manji privatni voćnjaci ili pojedina stabla u okolici Dubrovnika, Splita, Slavonskog Broda, Bjelovara, Ivanić Grada i Karlovca. Osim voćnih vrsta pregledane su i druge biljke domaćini ove opake bolesti. Posebna se pozornost obratila na osjetljive vrste kao što su: Crataegus spp., Rosa spp., Cotoeaster, Cydonia, Pyracantha coccinea, Spirea sp. Sorbus sp. i Mespilus. Ovi pregledi obavljeni su u područjima: čazmanske nizinske šume, Vrbovec (gosp. jed. Česma, Novakuša), Bjelovar, Buzet-Buje, Varaždin (gosp. jed. Markuševac 2), Vinkovci (Šumarija Otok), Dugo Selo (hruščica), Remetinac (Šiljakovačka Dubrava) i Jastrebarsko (Rasadnik šumskog i ukrasnog bilia). Simptomi, u pojedinim slučajevima, podsjećali su na zarazu s Erwinijom. Takvi su uzorci analizirani u laboratoriju. Uzorci su potjecali iz Otoka kod Vinkovaca (kruška), Donje Stubice (kruška), Vinkovaca (Crataegus), Siska - (kruška) i Siska (Premus sp., Kruška, Creataegus). Sve analize su objavljene u Zavodu za fitopatologiju koristeći najmodernije metode ELISA testa. Niti jedan uzorak nije dao pozitivnu reakciju. Analizirajući klimatske prilike za vrijeme cvatnje u našim najvećim voćnjacima, a oslanjajući se na Billing-ovu metodu prognoze, može se zaključiti. 1. U prošloj godini, u razdoblju cvatnje krušaka, nisu se mogle ostvariti infekcije u voćnjacima krušaka u Slavoniji i Istri zbog niskih temperatura. 2. U području doline Neretve postojali su uvjeti za infekcije (temperatura i vlaga) u doba cvatnje krušaka. 3. Poslije cvatnje, do kraja vegetacije, u svim područjima su postojali klimatski uvjeti za infekciju koji su bili dulji ili kraći, ovisno o analiziranom voćnjaku. Unatoč toga nisu primjećene zaraze. Na osnovi zapažanja u voćnjacima i rasadnicima, te laboratorijskih analiza možemo zaključiti da, na područjima na kojima je provedena kontrola, nije utvrđena zaraza s bakterijom E. amylovora. U prošloj godini razaslan je plakat, sa slikama i kratkim opisom bolesti, na preko stotinu adresa. Preko Radio Zagreba (i nekih lokalnih stanica - Slavonski Brod, Požega), te HTV emitirana su upozorenja o ovoj bakteriji. U dnevnoj štampi i stručnim časopisima, u nekoliko navrata, date su informacije o ovoj bolesti (Večernji list, Dubrovački vjesnik, Agrovjesnik, Priroda, Slobodna Dalmacija, Glasnik zaštite bilja, Bilten poljodobra i Šibenski list). Održano je nekoliko javnih predavanja na istu temu. Iz svega iznesenoga proizlazi da je stručna javnost dobro informirana o ozbiljnosti problema pred kojim se nalazimo. Istovremeno su informirani i mnogi individualni proizvođači, vikendaši - hobisti, te se tako krug ljudi koji su upoznati s ovim problemima proširio. To potvrđuje činjenica da su uzorke za determinaciju donosili i individualni proizvođači. Na osnovi svega iznesenoga možemo, s dosta sigurnosti, izjaviti da bakterije E. amyiovora za sada nema u Hrvatskoj. No, to ne znači da trebamo prekinuti ovu akciju već je potrebno budno pratiti i kontrolirati voćnjake i rasadnike. Na taj način ćemo odložiti ulaz ove opasne bolesti u Hrvatsku.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija), Šumarstvo



POVEZANOST RADA


Ustanove:
Agronomski fakultet, Zagreb

Profili:

Avatar Url Bogdan Cvjetković (autor)


Citiraj ovu publikaciju:

Cvjetković, Bogdan
Bakterije Erwinia amylovora za sada nema u Hrvatskoj // Glasnik zaštite bilja, 15 (1992), 1-2; 28-29 (nije recenziran, članak, stručni)
Cvjetković, B. (1992) Bakterije Erwinia amylovora za sada nema u Hrvatskoj. Glasnik zaštite bilja, 15 (1-2), 28-29.
@article{article, author = {Cvjetkovi\'{c}, Bogdan}, year = {1992}, pages = {28-29}, keywords = {Hrvatska, bakterijski pale\v{z}, Erwinia amylovora}, journal = {Glasnik za\v{s}tite bilja}, volume = {15}, number = {1-2}, issn = {0350-9664}, title = {Bakterije Erwinia amylovora za sada nema u Hrvatskoj}, keyword = {Hrvatska, bakterijski pale\v{z}, Erwinia amylovora} }
@article{article, author = {Cvjetkovi\'{c}, Bogdan}, year = {1992}, pages = {28-29}, keywords = {Croatia, fire blight, Erwinia amylovora}, journal = {Glasnik za\v{s}tite bilja}, volume = {15}, number = {1-2}, issn = {0350-9664}, title = {Bacteria (Erwinia amylovora) is not currently present in Croatia}, keyword = {Croatia, fire blight, Erwinia amylovora} }




Contrast
Increase Font
Decrease Font
Dyslexic Font