Naslov
Svijet je sve luđi – oslovljavanje u suvremenom razgovornom nizozemskom jeziku
(The World is Going Crazy – forms of address in the contemporary colloquial Dutch language)

Autori
Pancirov Cornelisse, Željana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Međunarodni znanstveni skup. CLARC 2016: Perspektive jezičnoga planiranja i jezične politike. Rijeka, 3., 4. i 5. lipnja 2016. Knjiga sažetaka. International conference. CLARC 2016: Perspectives on Language Planning and Policies. Rijeka, 3rd, 4th and 5th June 2016. Book of Abstracts / Matešić, Mihaela ; Ramadanović, Ermina ; Crnić Novosel, Mirjana ; Vukša Nahod, Perina - : Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje (IHJJ), 2016, 113-115

ISBN
978-953-7967-28-4

Skup
Međunarodni znanstveni skup. CLARC 2016: Perspektive jezičnoga planiranja i jezične politike. Rijeka, 3., 4. i 5. lipnja 2016. International conference. CLARC 2016: Perspectives on Language Planning and Policies. Rijeka, 3rd, 4th and 5th June 2016.

Mjesto i datum
Rijeka, Hrvatska, 03.06.2016. - 05.06.2016

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Recenziran

Ključne riječi
nizozemski jezik, oslovljavanje, 'De Wereld Draait Door'
(Dutch language, addressing in the colloquial language, 'De Wereld Draait Door' (DWDD))

Sažetak
Za nizozemski jezik se kaže da je najveći mali jezik. Ima oko 23 milijuna govornika kojima je on materinski jezik od kojih je 16 milijuna govornika samo u Nizozemskoj. U nizozemskom jeziku postoje tri varijeteta: nizozemski nizozemski, belgijski nizozemski i surinamski nizozemski. Oslovljavanje u nizozemskom jeziku već je bilo predmetom istraživanja, međutim ta su istraživanja uglavnom starijeg datuma. Najpoznatiji rad na ovu temu je disertacija Nizozemke J.A.M. Vermaas (2002) u kojoj je dala pregled promjena u oslovljavanju u nizozemskom jeziku od 13. do 20. stoljeća, s posebnim naglaskom na nizozemskom nizozemskom jezičnom varijetetu te na razdoblju kraja 20. stoljeća. Promjene u oslovljavanju u njezinom radu stavljene su u kontekst društvenih promjena, a svaki istraživani čimbenik okarakteriziran je horizontalnom linijom solidarnosti i vertikalnom linijom statusa, prema teoriji Browna i Gilmana (1960). Ono što je Vermaas (2002) svojim istraživanjem uvela u terminologiju nizozemskog jezika jest treća dimenzija u oslovljavanju, odnosno formalnost/službenost. Ta dimenzija nije izravno povezana uz odnose među ljudima, već uz njihovu razgovornu situaciju. Ispitanici u ovom radu nizozemski su gledatelji televizijske emisije De Wereld Draait Door (DWDD) koji emisiju prate uglavnom duži niz godina. Anketom, provedenom 2015. godine, istražuju se njihovi stavovi o oslovljavanju u De Wereld Draait Door (DWDD), jer je komunikacija u toj emisiji slična spontanom svakodnevnom razgovoru. De Wereld Draait Door (DWDD) je dinamična razgovorna emisija koja se zadnjih 10 godina emitira na nizozemskoj televiziji i ima preko 1, 8 milijuna gledatelja. Prikazuje se svakim radnim danom, a u jednoj emisiji ugošćuje veći broj gostiju raznovrsnih profila. Emisija je specifična po svojem formatu, jer ima tzv. infotainment karakter, odnosno hibridna je verzija razgovorne emisije jer obrađuje informativne i zabavne teme uz dodatni glazbeni program. Na temelju pilot-ankete opisane u ovom radu želi se istražiti stvarno ponašanje ispitanika, izvornih govornika nizozemskog nizozemskog varijeteta u situacijama koje zahtijevaju oslovljavanje, te njihov subjektivni stav o normama koje određuju uporabu različitih formi oslovljavanja. U pitanjima za utvrđivanje jezičnog ponašanja ispitanika traži se da se ispitanik uživi u određenu situaciju i iskaže vlastito ponašanje, odnosno reakciju. Subjektivni stav ispitanici izražavaju odgovorima na pitanja koja se odnose na emisiju De Wereld Draait Door (DWDD). U rezultatima se očekuje određeno odstupanje u oslovljavanju između stvarnog ponašanja ispitanika u odnosu na njihov subjektivni stav.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA