Pregled bibliografske jedinice broj: 1117407
(Jezični) identitet(i) hrvatske dijaspore u romanima Martina Kukučína i Josipa Andrića
(Jezični) identitet(i) hrvatske dijaspore u romanima Martina Kukučína i Josipa Andrića // Sedmi hrvatski slavistički kongres
Šibenik, Hrvatska, 2019. (predavanje, podatak o recenziji nije dostupan, neobjavljeni rad, znanstveni)
CROSBI ID: 1117407 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
(Jezični) identitet(i) hrvatske dijaspore u
romanima
Martina Kukučína i Josipa Andrića
((Language) identity/identities of the Croatian
diaspora in the novels of Martin Kukučín and
Josip
Andrić)
Autori
Kovačević, Zrinka ; Čagalj, Ivana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni
Skup
Sedmi hrvatski slavistički kongres
Mjesto i datum
Šibenik, Hrvatska, 25.09.2019. - 28.09.2019
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Podatak o recenziji nije dostupan
Ključne riječi
hrvatska dijaspora ; (jezični) identitet(i) ; Martin Kukučín ; Josip Andrić
(Croatian diaspora ; (language) identity/identities ; Martin Kukučín ; Josip Andrić)
Sažetak
U radu se uspoređuje prikaz (jezičnih) identiteta južnoameričke i srednjoeuropske hrvatske dijaspore u romanima Mať volá (1926) Martina Kukučína i Velika ljubav (1942) Josipa Andrića. Riječ je o iznimno rijetkom romanesknom prikazu prve hrvatske iseljeničke generacije u Čileu, odnosno stare hrvatske dijaspore u Slovačkoj, iz dviju različitih autorskih perspektiva. Naime, kao što se navedene izvandomovinske zajednice u prvom redu razlikuju po vremenu migracije te prostoru doseljavanja, a slijedom toga i odnosom prema (pra)domovini, jezičnim te drugim aspektima identiteta, tako se i ambivalentni autsajdersko-insajderski položaj Martina Kukučína, jednoga od najznačajnijih predstavnika slovačkoga književnog realizma koji je zajedno s bračkim iseljenicima od 1908. do 1922. živio u Punta Arenasu, razlikuje od autsajderske perspektive Josipa Andrića, jedne od ključnih osobnosti hrvatsko-slovačkih kulturnih veza u vrijeme Drugoga svjetskog rata koji je boravio u Hrvatskom Grobu. Istraživanje je u prvom redu usmjereno na analizu prikaza (jezičnih) identiteta hrvatske dijaspore u odabranom korpusu, tj. oblikovanje jezičnoga (samo)predstavljanja likova, te metalingvistička promišljanja o sociolingvističkom stanju u zajednici.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Filozofski fakultet, Zagreb