Naslov
Usporedba vrijednosti arterijskog tlaka izmjerenog u ordinaciji i KMAT-om u bolesnika s arterijskom hipertenzijom s i bez pridruženih komorbiditeta
(Comparison of arterial pressure values measured in office and by ABPM in patients with artery hypertension and with or without backgrounded combididity)

Autori
Slišković, Nikola

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Medicinski fakultet

Mjesto
Split

Datum
26.07

Godina
2019

Stranica
56

Mentor
Marion Tomičić

Ključne riječi
Hipertenzija, arterijski tlak, KMAT, komorbiditet
(Hypertension, AP, ABPM, Comorbidity)

Sažetak
Cilj istraživanja: Istražiti i prikazati raspodjelu ispitanika koji boluju samo od hipertenzije i ispitanika koji boluju od hipertenzije i pridruženih komorbiditeta po spolu. Usporediti te dvije skupine po dobi, ITM-u te broju antihipertenzivnih lijekova u terapiji. Usporediti skupine prema arterijskim tlakovima mjerenim u ordinaciji i KMAT-om. Prikazati učestalost pojedinih komorbiditeta u multimorbiditetnih bolesnika. Materijali i metode: Provedeno je retrospektivno presječno istraživanje u koje su uključene dvije skupine bolesnika s arterijskom hipertenzijom kao osnovnom bolešću. U prvoj skupini bili su ispitanici koji su bolovali samo od hipertenzije te ih je bilo 68, dok su u drugoj skupini bili ispitanici s hipertenzijom i pridruženim komorbiditetima (multimorbiditetni ispitanici) te ih je bilo 58. Podatci su prikupljeni iz elektronskih medicinskih kartona u osam specijalističkih ordinacija obiteljske medicine medicine Doma zdravlja Splitsko- dalmatinske županije s područja grada Splita. Istraživanje je obuhvatilo sve bolesnike kojima je u razdoblju od 1. rujna 2018. do 1. travnja 2019. godine napravljeno 24 - satno kontinuirano mjerenje arterijskog tlaka (KMAT). Rezultati: U skupini pacijenata koji su bolovali isključivo od arterijske hipertenzije udio žena iznosio je 64, 7 %, dok je ispitanika muškog spola bilo tek 35, 3 %. Nasuprot tome, u skupini hipertoničara s komorbiditetima udio žena bio je nešto manji (55, 2 %). Pacijenata muškog spola u istoj skupini bilo je 44, 8 %. Hipertoničari s komorbiditetima u prosjeku su 7, 4 godine stariji od pacijenata koji boluju samo od arterijske hipertenzije (p = <0, 001). Razlika indeksa tjelesne mase između dvije promatrane skupine nije se pokazala statistički značajnom (p = 0, 265). Ispitanici koji su uz arterijsku hipertenziju imali i pripadajuće komorbiditete, imali su u prosjeku 4 mmHg manju vrijednost dijastoličkog tlaka od pacijenata koji su bolovali samo od arterijske hipertenzije (p = 0, 019). Ostale ispitivane varijable kao glavne mjere ishoda (ST u ambulanti, prosjek ST-KMAT, prosjek DT-KMAT) nisu pokazale statistički značajnu razliku među skupinama (p > 0, 05). U skupini hipertoničara s komorbiditetima 19 (32, 8 %) ispitanika uzimalo je jedan, 28 (38, 2 %) dva te 11 (19 %) tri ili više lijekova. Nasuprot tome, u skupini hipertoničara 43 (63, 2 %) ispitanika uzimalo je jedan, 17 (25 %) dva, a 8 (11, 8 %) tri ili više lijekova u kroničnoj antihipertenzivnoj terapiji (p = 0, 003). U pacijenata koji boluju od arterijske hipertenzije najčešći komorbiditeti bili su: dislipidemija (23, 8 %), šećerna bolest (17, 5 %) i depresija (8, 7 %). U ovom je istraživanju najrjeđi komorbiditet bilo kronično bubrežno zatajenje (0, 8 %), dok CV incidenata uopće nije bilo (0 %). Zaključak: U ovoj studiji pokazano je kako hipertoničari s komorbiditetima imaju u prosjeku manji dijastolički tlak mjeren u ordinaciji od ispitanika koji boluju samo od hipertenzije te da su multimorbiditetni ispitanici u prosjeku stariji od ispitanika koji boluju samo od hipertenzije. Također, dokazano je da multimorbiditetni hipertoničari u prosjeku imaju više antihipertenzivnih lijekova u terapiji od ispitanika koji boluju samo od hipertenzije. Razlike ITM-a među ispitivanim skupinama nije bilo

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti, Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA