Naslov
Ličnost kao prediktor dobrostanja, zdravog stila življenja i očekivanog ishoda zdravstvenog stanja na uzorku oboljelih od koronarne srčane bolesti
(Personality as a predictor of well-being, healthy lifestyle and expected health outcome in a sample with coronary heart disease)

Autori
Žegura, Iva ; Bratko, Denis ; Ivanuša, Mario

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
21. Dani Ramira i Zorana Bujasa : sažeci priopćenja / Kuterovac Jagodić, Gordana. ; Erceg Jugović, Inja. ; Huić, Aleksandra - Zagreb, 2013, 88-88

ISBN
978-953-175-463-7

Skup
21. Dani Ramira i Zorana Bujasa

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 11.04.2013. - 13.04.2013

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
ličnost ; dobrobit ; koronarna srčana bolest
(personality ; well-being ; coronary heart disease)

Sažetak
Prema petfaktorskom modelu ličnosti Coste i McCraea moguće je razlikovati kombinacije osobina ličnosti koje predstavljaju rizične odnosno zaštitne čimbenike za tjelesno zdravlje i ukupni osjećaj subjektivne dobrobiti. Cilj istraživanja bio je ispitati odnos zaštitnih i rizičnih faktora ličnosti unutar modela Coste i McCrea, psihosocijalnih varijabli (stanje opće dobrobiti, ponašanja vezana za zdrav život, stupanj percepcije rizika od oboljenja) i mjera stanja kardiovaskularnoga sustava kod zdravih osoba, osoba koje boluju od stabilne angine pektoris te osoba s faktorom rizika od koronarne srčane bolesti (KSB). Poseban problem bio je usmjeren i na ispitivanje povezanost psihosocijalnih varijabli sa zaštitnim i rizičnim faktorima ličnosti za nastanak KSB. Očekuje se da će niski rezultati na skali dobrobiti, visoka percepcija rizika od obolijevanja te izostanak zdravih oblika ponaganja biti u visokoj korelaciji s rizičnim faktorima ličnosti za razvoj KSB te značajan prediktor KSB. U istraživanju su sudjelovali pacijenti (N = 248) koji su obavljali zdravstvene preglede u Poliklinici-SRČANA u Zagrebu. Sudionici su podijeljeni u tri skupine: komparabilnu skupinu zdravih sudionika (Z) i komparabilnu skupinu sudionika oboljelih od stabilne angine pektoris (K) te kliničku skupinu sudionika s faktorom rizika za KSB (R). Ispitivanje je pokazalo da su neuroticizam i ekstroverzija značajni prediktori dobrostanja. Sudionici s manje izraženim neuroticizmom i oni koji su ekstrovertiraniji postižu više rezultate na skali dobrobiti. Regresijska analiza pokazuje da neurotičnije osobe, te osobe manje ekstrovertirane očekuju negativniji ishod zdravstvenog stanja te pokazuju manje oblika ponašanja povezanih sa zdravljem. Nalazi vezani za dobrostanje, percipirani ishod zdravstvenog stanja, zdrave stilove života i crte ličnosti mogu pomoći u provedbi preventivnih, ali i rehabilitacijskih programa za osobe oboljele od KSB.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti, Psihologija

POVEZANOST RADA