Naslov
Strip i karikatura
(Comic Strip and Graphic Cartoon)

Autori
Dulibić, Frano

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, stručni

Knjiga
Nastavit će se..., Strip i vizualna kultura u Hrvatskoj

Urednik/ci
Jakšić, Jasna ; Kancir, Ivana

Izdavač
Muzej suvremene umjetnosti

Grad
Zagreb

Godina
2020

Raspon stranica
112-120

ISBN
978-953-8146-85-5

Ključne riječi
strip ; karikatura ; popularna kultura ; crtež ; vizualna komunikacija
(comics ; graphic cartoon ; popular culture ; drawing ; visual communication)

Sažetak
Strip podrazumijeva naraciju, priču koja se odvija u nekom zamišljenom vremenu i prostoru, dok se karikatura (portretna i situacijska) događa ponajprije u trenutku u kojem je sažela bit određene ideje, odnosno predstavlja vizualiziranu misao koja najčešće ima duhoviti karakter. Zbog specifičnosti odnosa prema naraciji, Will Eisner strip je definirao kao sekvencijalnu umjetnost, odnosno umjetnost slijeda, a Scottu McCloudu stripovi su „crteži i druge slike supostavljene (jukstaponirane, op. a.) u namjerni slijed”. Za karikaturu je bitan trenutak, često izvanvremenski trenutak, u kojem se vizualizira duhovita ideja ili komentar. To je zapravo trenutak osvještavanja, slično katarzi koja se događa kroz humor. Ponekad, ako je karikatura izvedena od dva, tri ili četiri crteža, označava transformaciju lika ili predmeta u neodređenom vremenskom slijedu. No za razliku od stripa, karikatura nema narativni karakter u smislu priče koja se odvija kroz stanovito vrijeme. Osim toga, u stripu se prelamaju ili isprepliću dvije različite komponente vremena. Jedna je vrijeme u kojem se odvija priča, a druga je komponenta vrijeme koje protječe između pojedinih sličica stripa, vrijeme koje je određeno brzinom čitanja, odnosno percipiranja promatrača/ čitatelja, vrijeme u kojem promatrač/čitatelj vlastitom imaginacijom „dovršava” crteže i radnju između crteža.Karikatura je utjecala na strip u smislu prihvaćanja postupka karikiranja u humorističkim, crtački izrazito stiliziranim stripovima, ali taj postupak samo je jedna karakteristika takvih stripova, među kojima dominiraju karakteristike koje određuju strip kao medij popularne kulture, a to je prije svega narativni slijed slika i teksta koji ih prati. Veze između karikature i stripa mnogostruke su i protežu se u različitim smjerovima, ovisno o autorima. Isto možemo reći i za mnogostrukost odnosa između stripa i filma. Dugo vremena u javnosti je prevladavalo mišljenje o stripu kao mediju površne zabave za mlade koji čak može djelovati i negativno. Takvo mišljenje proizlazilo je iz stereotipa da jednostavni, a posebno stilizirani ili karikaturalni crteži ne mogu biti jednako sadržajni i prenositi duboke duhovne poruke poput klasičnih umjetničkih formi. Sve donedavno provlačio se problem pogrešnog valoriziranja medija stripa kod onih koji su uspoređivali strip sa slikarstvom, što je redovno rezultiralo omalovažavanjem stripa, a to nije bilo ništa drugo nego miješanje kruški i jabuka, odnosno temeljno nerazumijevanje prirode pojedinog medija, njegovih mogućnosti i ciljeva. Svako djelo treba valorizirati u okvirima medija u kojem je nastalo. Podjednako loše prolazili su karikaturisti jer se smatralo da se bave „neozbiljnim” crtarijama. Ipak, vrijeme tako površnog i pogrešnog zaključivanja uglavnom je prošlo.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest umjetnosti

POVEZANOST RADA