Naslov
Stres i kvaliteta života roditelja djece s teškoćama u razvoju i dijabetesom tipa 1
(Stress and quality of life parents of children with developmental disabilities and diabetes mellitus type 1)

Autori
Ljubičić, Marija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Medicinski fakultet Split

Mjesto
Split

Datum
12.03

Godina
2021

Stranica
205

Mentor
Kolčić, Ivana

Ključne riječi
roditeljski stres ; kvaliteta života, kortizol, uznapredovali produkti glikacije, anksioznost, depresija, roditelji, dijete, Down sindrom, poremećaj iz spektra autizma, cerebralna paraliza, dijabetes tipa 1
(parental stress, quality of life, advanced glication end products, anxiety, depression, parents, child, Down syndrome, autism spectrum disorder, cerebral palsy, diabetes mellitus type 1)

Sažetak
Cilj ove studije bio je ispitati razinu stresa i kvalitetu života u roditelja djece s teškoćama u razvoju, uključujući Down sindrom, poremećaje iz spektra autizma i cerebralnu paralizu te u roditelja djece s dijabetesom tipa 1, u usporedbi s roditeljima zdrave djece. Dodatno, cilj nam je bio ispitati povezanost roditeljskog stresa, koncentracije kortizola i uznapredovalih produkata glikacije (engl. advanced glycation end-products ; AGEs) s anksioznošću i depresivnom simptomatologijom roditelja. Provedeno je presječno istraživanje u razdoblju od ožujka 2018. do ožujka 2019. godine, pri čemu je uključeno 244 roditelja djece u dobi od 4 do 12 godina, s područja Zadarske županije. Prikupljeni su socio-demografski i anamnestički podaci, a roditelji su ispunili upitnik kojim su ispitane životne navike, samopoštovanje, percepcija izazovnog ponašanja djeteta, depresivnost, anksioznost te razina općeg i roditeljskog stresa, otpornost na stres, kao i kvaliteta života. Dodatno, roditeljima smo izmjerili antropometrijske pokazatelje, krvni tlak, puls i AGEs, koje smo smatrali indikatorom oksidativnog stresa, korištenjem neinvazivnog uređaja AGE Mu Reader (DiagnOptics, Groningen, Nizozemska). Konačno, koncentracija kortizola je izmjerena u pet zasebnih uzoraka sline tijekom jednog radnog dana korištenjem Salivetta (Sarstedt, Nümbrecht, Germany). Roditelji su prikupili prvi uzorak sline prije odlaska na spavanje (oko 22:00), a preostale uzorke sutradan ujutro nakon buđenja (u 0., 15., 30. i 60. minuti nakon buđenja). Temeljem pojedinačnih koncentracija kortizola izračunati su izvedeni parametri koji opisuju odgovor kortizola na buđenje (engl. cortisol awakening response ; CAR), poput površine ispod krivulje u odnosu na početnu vrijednost (engl. area under the curve with respect to the ground ; AUCg) i površine ispod krivulje u odnosu na trenutak porasta kortizola (engl. area under the curve with respect to the increase ; AUCi). U analizi podataka korišteni su hi- kvadrat test, ANOVA test ili Kruskal-Wallisov test, ovisno o razdiobi podataka, Pearsonov test korelacije ili Spermanov test te multivarijatna linearna regresija. Korištenjem modela multivarijatne linearne regresije dobivena je povezanost između roditeljstva djeteta s kroničnim stanjem i AUCi. U usporedbi s roditeljima zdrave djece, roditelji djece s dijabetesom tipa 1 imali su veću vjerojatnost za niži AUCi (ß=-0, 25 ; P=0, 028), isto kao i roditelji djece s Down sindromom (ß=-0, 24 ; P=0, 040), dok su roditelji djece s poremećajem iz spektra autizma imali granično neznačajan rezultat (ß=-0, 21 ; P=0, 081). Za razliku od AUCi, AUCg je bio statistički značajno povezan s anksioznošću (ß=0, 21 ; P=0, 004) i depresijom (ß=0, 16 ; P=0, 034) te granično neznačajno s općim stresom (ß=0, 13 ; P=0, 088). Percipirani opći stres bio je povezan s depresivnom simptomatologijom (ß=0, 56 ; P<0, 001) i anksioznošću (ß=0, 64 ; P<0, 001), dok je roditeljski stres bio povezan s općim stresom (ß=0, 22 ; P=0, 015). Roditelji djece sa dijabetesom tipa 1 imali su izraženije depresivne simptome nego roditelji kontrolne skupine (ß=0, 18 ; P=0, 039), dok su roditelji djece s cerebralnom paralizom imali granično neznačajno veću prisutnost depresivnih simptoma (ß=0, 14 ; P=0, 058). Akumulacija AGEs u koži ispitanika bila je povezana s dobi roditelja (ß=0, 42 ; P<0, 001) i s AUCg (ß=0, 22 ; P=0, 013). Roditelji djece s Down sindromom i roditelji djece s poremećajem iz spektra autizma imali su veću vjerojatnost za narušenu obiteljsku kvalitetu života u gotovo u svim domenama u odnosu na kontrolnu skupinu. Roditelji djece s dijabetesom tipa 1 imali su veću vjerojatnost za narušenu percepciju roditeljstva (ß=-0, 31 ; P=0, 034), narušeno obiteljsko emocionalno blagostanje (ß=-0, 27 ; P=0, 046) te nižu ukupnu obiteljsku kvalitetu života (ß=-0, 25 ; P=0, 038). Pronađena je negativna povezanost između depresivnosti i domene roditeljstva (ß=-0, 26 ; P=0, 045), tjelesno-materijalne dobrobiti (ß=-0, 31 ; P=0, 012) i ukupne obiteljske kvalitete života (ß=-0, 23 ; P=0, 042). Percepcija sveukupne individualne kvalitete života bila je narušena u roditelja djece s poremećajem iz spektra autizma (ß=-0, 16 ; P=0, 024) i roditelja djece s cerebralnom paralizom (ß=-0, 13 ; P=0, 040). Roditelji djece s poremećajem iz spektra autizma imali su veću vjerojatnost za narušene socijalne odnose (ß=-0, 19 ; P=0, 026), a domena okruženja bila je negativno povezana s roditeljstvom djece s cerebralnom paralizom (ß=-0, 16 ; P=0, 010). Samopoštovanje je bilo povezano s psihološkom domenom individualne kvalitete života (ß=0, 59 ; P<0, 001), socijalnim odnosima (ß=0, 42 ; P<0, 001), domenom tjelesnog zdravlja (ß=0, 27 ; P=0, 001) i okruženja (ß=0, 26 ; P=0, 001), kao i s boljom obiteljskom interakcijom (ß=0, 38 ; P<0, 001), roditeljstvom (ß=0, 23 ; P=0, 013) i ukupnom obiteljskom kvalitetom života (ß=0, 24 ; P=0, 003). Opći stres je bio negativno povezan sa svim domenama obiteljske i individualne kvalitete života. Rezultati ovog istraživanja pokazuju promijenjen odgovor kortizola na buđenje i narušenu kvalitetu života roditelja djece s kroničnim stanjima, što ih svrstava u populacijsku skupinu s povećanim rizikom za negativne zdravstvene posljedice. Ovi rezultati ujedno pružaju važne smjernice za buduća istraživanja, a ukazuju i na potrebu za pružanjem dodatne pomoći i podrške roditeljima koji skrbe za djecu s kroničnim zdravstvenim poteškoćama. Najvažnije, rezultati ovog istraživanja ističu potrebu za razvojem odgovarajuće intervencije za primjereno nošenje roditelja sa stresom, što bi se odrazilo i na usporavanje procesa starenja, kao i na prevenciju daljnjeg pogoršanja njihovog zdravlja i na smanjenje rizika za razvoj kroničnih bolesti, u čemu bi važnu ulogu mogle imati upravo medicinske sestre.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA