Pregled bibliografske jedinice broj: 1116610
Granice među antroponimijskim kategorijama
Granice među antroponimijskim kategorijama // Onomastica, 63 (2019), 63; 51-65 doi:10.17651/ONOMAST.63.4 (međunarodna recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 1116610 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Granice među antroponimijskim kategorijama
(Boundaries between anthroponymic categories)
Autori
Frančić, Anđela
Izvornik
Onomastica (0078-4648) 63
(2019), 63;
51-65
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
onimizacija, apelativizacija, transonimizacija, transantroponimizacija, osobnoimensko-prezimenska homonimija
(onymization, appelativization, transonymization, transanthroponymization, first name-family name homonymy)
Sažetak
U uvodnome se dijelu rada potvrdama iz hrvatskoga leksika oprimjeruje antroponimizacija apelativa (npr. apelativ kovač → prezime Kovač), apelativizacija antroponima (npr. prezime Penkala → apelativ penkala) te transonimizacija (npr. hidronim Una → osobno ime Una). Svi navedeni prijelazi dokazom su da nema čvrste granice između onimijskoga i apelativnoga leksika niti među onimijskim leksikom. Središnji je dio rada posvećen tzv. čistoj transantroponimizaciji tipa osobno ime Vinko → prezime Vinko. Čista transantroponimizacija rezultira različitim kombinacijama homonimnih parova antroponima u antroponimijskoj formuli / antroponimijskim formulama (npr. David David ; David Vinko, Vinko David ; David Novak – Josip David). S obzirom na to da u slučaju osobnoimensko- prezimenske homonimije kontekst ne pridonosi pravilnome razumijevanju antroponimijskom formulom odaslane poruke, upozorava se na posljedice koje ta homonimija može imati za onomastičku komunikaciju. Navode se i primjeri antroponimijskih formula tipa Saša Pavlic (iz osobnoga imena ne razaznaje se je li riječ o muškoj ili ženskoj osobi) te Ivan Vinko Boris (iz antroponimijske formule ne razaznaje se ima li osoba dvostruko osobno ime ili dvostruko prezime) koje također „guše“ onomastičku obavijest. Autorica zaključuje da granice između osobnoga imena i prezimena nisu čvrste te upozorava na potrebu pomnoga biranja osobnoga imena djetetu koje ima prezime nastalo čistom transantroponimizacijom od osobnoga imena.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
