Pregled bibliografske jedinice broj: 1116459
Popularno u elitnom - "stvarnosno" pjesništvo i poetski identitet
Popularno u elitnom - "stvarnosno" pjesništvo i poetski identitet // Pučko i popularno / Senker, Boris ; Glunčić-Bužančić, Vinka (ur.).
Zagreb : Split: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) ; Književni krug Split, 2017. str. 430-451 (pozvano predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 1116459 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Popularno u elitnom - "stvarnosno" pjesništvo i
poetski identitet
(Popular into Elite - "Realist" Poetry and Poetic
Modernity)
Autori
Jurić, Slaven
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Pučko i popularno
/ Senker, Boris ; Glunčić-Bužančić, Vinka - Zagreb : Split : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) ; Književni krug Split, 2017, 430-451
ISBN
978-953-347-160-0
Skup
43. Znanstveni skup Dani hvarskog kazališta. Pučko i popularno
Mjesto i datum
Split, Hrvatska, 11.05.2016. - 14.05.2016
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
hrvatsko pjesništvo ; modernizam ; stvarnosno ; lirika ; referencijalna funkcija ; popularno
(Croatian poetry ; modernism ; realism ; lyric ; referential function ; rhetoric ; populer)
Sažetak
Pojava tzv. »stvarnosnog« pjesništva, uz bok zaokretu prema sličnim proznim koncepcijama u hrvatskoj književnosti krajem prošloga i početkom ovoga stoljeća, izazvala je dosta kritičke pozornosti, ali i podosta nesporazuma, kako u pogledu strategija neuobičajenih u poeziji prethodnih naraštaja, tako i u pogledu odnosa prema poetskom modernitetu općenito. U jednoga dijela kritike takve su tendencije označene kao regresija u popularno, čak i trivijalno, kako bi se odustajanjem od jezičnoga eksperimenta i ustrajavanjem na transparentnosti pisma doprlo do šire publike. U članku se, na temelju suvremenih teorijskih uvida, pokušavaju razjasniti neki aspekti tih odnosa, prije svega razmatranjem referencijalne razine i načinima posredovanja socijalnih i estetičkih normi u tim tekstovima, a potom i analizom dominantnih retoričkih strategija nastoji ustanoviti dubinski odnos »stvarnosnoga« pjesništva prema popularnom i elitnom polu literarne komunikacije. Pokazuje se da je taj odnos znatno ambivalentniji nego što se čini, budući da su se u dosadašnjim kritičkim čitanjima nedistinktivno promatrali učinci referencijalnoga i retoričkoga aparata te se mimetički aspekt te poezije neprestano nametao kao presudni, ako ne i isključivi faktor recepcije.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
