Pregled bibliografske jedinice broj: 1116252
Etnokulturna kretanja u srednjem Pounju u ranom novom vijeku s posebnim osvrtom na bivšu općinu Zavalje
Etnokulturna kretanja u srednjem Pounju u ranom novom vijeku s posebnim osvrtom na bivšu općinu Zavalje // Podplješivički graničari. Zbornik radova: povijesni prikaz podplješivičkih sela / Prša, Želimir ; Brlić, Ivan ; Holjevac, Željko (ur.).
Zagreb: Udruga bivše općine Zavalje, 2017. str. 13-56
CROSBI ID: 1116252 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Etnokulturna kretanja u srednjem Pounju u ranom
novom vijeku s posebnim osvrtom na bivšu općinu
Zavalje
(Ethnocultural tendencies in the Middle Pounje
in the Early Modern Era a specijal emphasis on
the former Zavalje area)
Autori
Šarić, Marko
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Podplješivički graničari. Zbornik radova: povijesni prikaz podplješivičkih sela
Urednik/ci
Prša, Želimir ; Brlić, Ivan ; Holjevac, Željko
Izdavač
Udruga bivše općine Zavalje
Grad
Zagreb
Godina
2017
Raspon stranica
13-56
ISSN
2459-9395
Ključne riječi
Bosanska krajina ; Turska Hrvatska ; Bihaćka krajina ; srednje Pounje ; Zavalje ; historijska demografija ; etnokulturni identiteti ; migracije
(the Bosnian Border ; Ottoman Croatia ; the Bihać Border ; middle Pounje ; Zavalje ; historical demography ; ethnocultural identities ; migrations)
Sažetak
Osmanska osvajanja u 16. stoljeću drastično su izmijenila demografsku sliku i etnokulturnu fizionomiju pounjskog područja. Područje koje je nekoć bilo okosnica hrvatskog povijesnog prostora, postupno se pretvorilo u opustošeno i rijetko naseljeno imperijalno krajište. Iseljavanje hrvatskog stanovništva poprimilo je masovne razmjere i dovelo do rastrojstva hrvatskih političkih i etničkih struktura, dok su uspostavom osmanske vlasti, ispražnjena područja popunjavali s jugoistoka novi etnokulturni entiteti novoštokavskih provenijencija i različitih povijesno-kulturnih pripadnosti, premda je u svakom trenutku dominirala bosanska sastavnica. To se stanovništvo prema etnokonfesionalnim čimbenicima obično dijeli u tri grupacije: novodoseljeno bosansko-muslimansko (Turci, krajišnici), bosansko-katoličko (Madžari) i srpskopravoslavno stanovništvo (Vlasi, Rašani). Migracije u Bečkom ratu krajem 17. stoljeća i veliki priljev muslimanskih "muhadžira" iz Like, doprinijeli su stvaranju muslimanske većine na širem bihaćkom području. Zavaljski kraj posljednji doživljava dalekosežne populacijske promjene potkraj 18. stoljeća. Migracijsku struju čine tada raznolike krajiške katoličke skupine iz bivšeg Karlovačkog generalata (Bunjevci, Kranjci, Hrvati, pokrštenici) koji su ujedno bili nositelji ličkog zavičajnog i hrvatskog vojnoprovincijskog identiteta.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest
