Pregled bibliografske jedinice broj: 1116249
„Ovo (ne) volim, a ovo mi se (ne) sviđa“ – Izražavanje (ne)naklonosti u hrvatskome kao inom jeziku
„Ovo (ne) volim, a ovo mi se (ne) sviđa“ – Izražavanje (ne)naklonosti u hrvatskome kao inom jeziku // Peti međunarodni znanstveni skup HRVATSKI KAO DRUGI I STRANI JEZIK V. HIDIS
Zagreb, Hrvatska, 2014. str. 10-11 (predavanje, podatak o recenziji nije dostupan, sažetak, ostalo)
CROSBI ID: 1116249 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
„Ovo (ne) volim, a ovo mi se (ne) sviđa“ –
Izražavanje (ne)naklonosti
u hrvatskome kao inom jeziku
(„Ovo (ne) volim, a ovo mi se (ne) sviđa“ –
Expressing (Dis)likes in Croatian as L2)
Autori
Đurđević, Ranka ; Cvitanušić Tvico, Jelena
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo
Skup
Peti međunarodni znanstveni skup HRVATSKI KAO DRUGI I STRANI JEZIK V. HIDIS
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 18.12.2014. - 20.12.2014
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Podatak o recenziji nije dostupan
Ključne riječi
izražavanje (ne)naklonosti, jezični prijenos, kognitivni aspekt, hrvatski kao ini jezik
(expressing (dis)likes, language transfer, cognitive aspect, Croatian as L2)
Sažetak
Prema opisnim okvirima referentnih razina B1 i B2 (ne)naklonost se u hrvatskome jeziku izražava (zanijekanim) glagolima voljeti, obožavati i mrziti u modalnoj i samoznačnoj uporabi, konstrukcijama s glagolom sviđati se, pridjevima, često praćenim gradacijskim česticama, u službi semantičke jezgre kopulativnoga predikata te prilozima rado i nerado. Pretpostavka je, također, da se pri izražavanju neke općenitije (ne)naklonosti koristimo glagolom voljeti, dok ćemo pri izražavanju (ne)naklonosti čemu konkretnijem prije odabrati glagol sviđati se. U ovom će izlaganju biti riječi o odstupanjima koja se javljaju pri izražavanju (ne)naklonosti prema osobama, stvarima i pojavama u pisanoj i usmenoj produkciji na spomenutim razinama učenja hrvatskoga kao inoga jezika. Odstupanja se javljaju najčešće pri odabiru odgovarajuće konstrukcije (prije svega kod uporabe glagola voljeti i sviđati se) pa će se pokušati odgovoriti na pitanje što obično uzrokuje takva odstupanja, točnije, prevladavaju li prijenosne pogreške kao posljedica prijevoda iz materinskoga jezika ili uzrok ipak treba potražiti u kognitivnome aspektu izražavanja (ne)naklonosti, individualnome stavu govornika prema objektu (ne)naklonosti ili kulturnom kontekstu iz kojega govornik potječe. S ciljem iznalaženja odgovora koji bi pomogao i u procesu poučavanja konstrukcijama koje se koriste za izražavanja (ne)naklonosti provest će se istraživanje među polaznicima Croaticuma koji hrvatski jezik uče na razinama B1+ i B2 prema ZEROJ-u, kao i među izvornim govornicima hrvatskoga jezika.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Filozofski fakultet, Zagreb