Pregled bibliografske jedinice broj: 1116243
Višegraničje i modeli kulturne povijesti: izazovi i perspektive kulturnopovijesnog istraživanja vojnih krajina u ranom novomm vijeku
Višegraničje i modeli kulturne povijesti: izazovi i perspektive kulturnopovijesnog istraživanja vojnih krajina u ranom novomm vijeku // Franz Vaniček i vojnokrajiška historiografija / Skenderović, Robert ; Andrić, Stanko (ur.).
Slavonski Brod: Hrvatski institut za povijest - Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, 2017. str. 39-57
CROSBI ID: 1116243 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Višegraničje i modeli kulturne povijesti:
izazovi i perspektive kulturnopovijesnog
istraživanja vojnih krajina u ranom novomm
vijeku
(Multiple boderlands and models of cultural
history: challenges and perspectives of the
cultural-historical research of military
frontiers in the early modern period)
Autori
Šarić, Marko
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, ostalo
Knjiga
Franz Vaniček i vojnokrajiška historiografija
Urednik/ci
Skenderović, Robert ; Andrić, Stanko
Izdavač
Hrvatski institut za povijest - Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje
Grad
Slavonski Brod
Godina
2017
Raspon stranica
39-57
ISBN
978-953-6659-44-9
Ključne riječi
kulturna povijest ; vojna krajina ; višegraničje ; tromeđa ; rani novi vijek ; Habsburška Monarhija, Mletačka Republika ; Osmansko Carstvo
(cultural history ; military frontiers ; multiplebordered regionHabsburg Monarchy ; Republic of Venice ; Ottoman Empire)
Sažetak
Kulturna povijest postaje sve značajnije disciplinarno usmjerenje u domaćoj historiografiji, no interes za vojnokrajiški prostor ranog novovjekovlja u tom smislu još uvijek je nedovoljan, zbog čega nam je i krajiška kulturna zbilja - promatrana "odozdo" još prilično neuhvatljiva i nepoznata. S obzirom na to da postoje razilaženja u konceptualizaciji samog pojma kulture, što je rezultiralo njenom mnogoznačnošću, a time i "dvojbama" sa stanovišta interpretativnih, konstruktivnih i diskurzivnih pristupa, više je nego izazovno istraživati kulturnu povijest jednog složenog i policentričnog prostora, kakvo je bilo habsburško-osmansko-mletačke višegraničje u Hrvatskoj od 16. do 18. stoljeća. Izazov je još veći s obzirom na problematiku reprezentativnosti i autentičnosti izvorne građe. Ukoliko kulturu promatramo kao raznorodan, višeslojan i mješovit ("hibridan") fenomen, otvaraju nam se pitanja u kojoj mjeri o višegraničju možemo govoriti kao o perifernim kulturnim prostorima barijera i konflikata ("zidovi i predziđa"), odnosno kao kulturnoj kontaktnoj zoni prožimanja i miješanja ("mostovi") ili pak kao o kulturnoj virtualnoj cjelini koja stvara svoje vlastite modele ("treći prostor"). Primjerice, urbana kultura gradova na granicama pokazuje mnoge međusobne strukturalne sličnosti, ali i velike različitosti, dok su naprotiv, u sferi krajiškog etosa, epike i mentaliteta u najopćenitijem smislu, vidljivi gotovo identični obrasci na svim stranama. Budući da kultura izrasta iz cjelokupnog načina života, a polazeći od Antalove teze da je "kultura odraz društva", kao poseban problem nameće se pitanje koliko su vlaška (morlačka) društva, koja su dominirala u krajinama, kulturno obilježila imperijalno višegraničje iliti "Tromeđu". Dinarski "tragovi" prepoznatljivi su tako u mnogim kulturnim sferama višegraničja, od materijalnih (odijevanje, prehrana, stanovanje), duhovnih (vjerovanja, običaji), rodnih i obiteljskih (patrijarhalnost, zadruge), pa do onih ratničkih (četovanje ili mali rat) i moralno-etičkih (zadana riječ ili vira krajiška, koncept junačke pravde i krvna osveta)
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest