Pregled bibliografske jedinice broj: 1116127
Turcizmi u djelima slavonskih pisaca 19.stoljeća - Šijacima Vilima Korajca, Pavlu Čuturiću Janka Jurkovića i Emin-aginoj ljubi Josipa Eugena Tomića
Turcizmi u djelima slavonskih pisaca 19.stoljeća - Šijacima Vilima Korajca, Pavlu Čuturiću Janka Jurkovića i Emin-aginoj ljubi Josipa Eugena Tomića, 2012., magistarski rad, Filozofski fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 1116127 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Turcizmi u djelima slavonskih pisaca 19.stoljeća -
Šijacima Vilima Korajca, Pavlu Čuturiću Janka
Jurkovića i Emin-aginoj ljubi Josipa Eugena Tomića
(Turkisms in the works of Slavonian writers of the
19th century - Šijaci by Vilim Korajac, Pavao
Čuturić by Janko Jurković and Emin-agina ljuba by
Josip Eugen Tomić)
Autori
Petranović, Ivana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad
Fakultet
Filozofski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
30.08
Godina
2012
Stranica
46
Mentor
Petrović, Bernardina
Ključne riječi
arhaizmi, dijalektizmi, historizmi, posuđenice, turcizmi
(archaisms, dialecticisms, historicisms, loan-words, turkisms)
Sažetak
Cilj ovoga istraživanja bio je otkriti prisutnost turcizama u hrvatskome standardnome i dijalektalnome izričaju polazeći od triju djela požeških pisaca 19. stoljeća (Vilim Korajac, Janko Jurković, Josip Eugen Tomić) i analizirajući ih u odnosu na suvremenost. Rad na taj način povezuje prošlost i sadašnjost, sinkroniju i dijakroniju odnosno trenutno stanje u jeziku i promjene koje nastaju kroz povijest. Promjene na dijakronijskoj razini nastaju pod utjecajem jezičnih i izvanjezičnih čimbenika. Ovi potonji uzrokovani su promjenom povijesnih, društvenih i kulturoloških okolnosti. Osmanlije odlaze iz ovih krajeva u drugoj polovini 17. stoljeća, ali ostavljaju dubok trag u jeziku i životnim navikama Slavonaca. Većina turcizama usvaja se na dijalektalnoj razini. Oni koji ulaze u standardni jezik pripadaju određenim tematskim područjima kao što su tradicija, obitelj, vjera i ratovanje. Riječi su po vrsti uglavnom imenice što nam kazuje kako jezično posuđivanje ipak ostaje na primarnoj razini imenovanja bića, predmeta i pojava rijetko ulazeći u dulje jezične slojeve tvorbe glagola, pridjeva i drugih vrsta riječi. Podjela turcizama na arhaizme i historizme proizlazi iz promjena unutarjezične i izvanjezične zbilje. Arhaizmi su riječi koje zastarijevaju zbog prirodnog tijeka razvoja jezika kao živog organizma. Historizmi se gube iz aktivnog jezika pod utjecajem nastanka nove stvarnosti i novih životnih okolnosti u kojima stari nazivi iščezavaju i zamijenjuju se novima u skladu s civilizacijskim napretkom.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija