Naslov
Petar Ivan Olivi - antropologija, egzegeza i teologija papinstva (III.)
(Peter John Olivi - anthropology, exegesis and theology of the papacy (III))

Autori
Patafta, Daniel

Izvornik
Brat Franjo (1330-5433) 46 (2021), 1; 6-7

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, ostalo, stručni

Ključne riječi
franjevačka teologija, antropologija, egzegeza, teologija papinstva
(Franciscan Theology, anthropology, exegesis and theology of the papacy)

Sažetak
Franjevački se duh pojavljuje u povijesti kao obnova samosvijesti i društvenog rada. Tako golemi i opsežni rad pretpostavlja i primjerenu misao. U onom trenutku kada su franjevci stupili na tlo sveučilišta pokazali su izrazitu sposobnost uključivanja u suvremeni misaoni pokret. Vrlo malo crkvenih redova pokazalo je u svojim začecima ovakav zahtjev i donijelo ovolike plodove kao Franjevački red. Osnovan od običnih ljudi, jednostavnog znanja, svojom izvornošću i iskustvom osnivača, niknuli su iz okrilja Reda već vrlo rano značajni filozofi i teolozi 13. stoljeća. Petar Ivan Olivi je svakako i danas jedan originalan i zanimljiv filozof 13. stoljeća. Iako nije sistematičan i jasan u svojim spisima kao Toma Akvinski, iako nije tako briljantan analitičar kao Ivan Duns Scot, Olivi je u isto vrijeme originalan i provokativan mislilac toga vremena. S jedne strane jest reformator (spiritualac) u Franjevačkom redu, dok je s druge strane izvrsni spekulativni mislilac. U svakom slučaju Olivi je bio originalni mislilac koji je izvršio veliki utjecaj na kasnije franjevačke mislioce. Njegova socijalna filozofija bila je usmjerena prema debatama koje su se vodile u Redu oko ideala potpunog siromaštva. Iz teoretske perspektive, sloboda volje i aktivnost duše u odnosu prema tjelesnom svijetu jesu najvažniji smjerovi Olivijeve misli, i upravo je na ovom području ostavio najdubljeg traga na zapadnu intelektualnu baštinu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Teologija, Povijest

POVEZANOST RADA