Pregled bibliografske jedinice broj: 1115804
"Riđokosi Mesije" u svjetlu moderne poeme - žanrovski okvir i dikurzivne mogućnosti
"Riđokosi Mesije" u svjetlu moderne poeme - žanrovski okvir i dikurzivne mogućnosti // Ja kao svoja slika : diskurzivnost i koncepti autorstva Tina Ujevića : zbornik radova s međunarodnog znanstvenog skupa Kanon, zajednica i pamćenje u novijoj hrvatskoj književnosti : Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 16. i 17. studeni 2017 / Marina Protrka Štimec, Anera Ryznar (ur.).
Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada, Zavod za znanost o književnosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2020. str. 153-169 (pozvano predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 1115804 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
"Riđokosi Mesije" u svjetlu moderne poeme -
žanrovski okvir i dikurzivne mogućnosti
("Riđokosi Mesije" in the Light of Modern Epic
Poetry - Generic framework and Discursive
Possibilities)
Autori
Jurić, Slaven
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Ja kao svoja slika : diskurzivnost i koncepti autorstva Tina Ujevića : zbornik radova s međunarodnog znanstvenog skupa Kanon, zajednica i pamćenje u novijoj hrvatskoj književnosti : Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 16. i 17. studeni 2017
/ Marina Protrka Štimec, Anera Ryznar - Zagreb : Hrvatska sveučilišna naklada, Zavod za znanost o književnosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2020, 153-169
ISBN
978-953-169-401-8
Skup
Međunarodni znanstveni skup Kanon, zajednica i pamćenje u novijoj hrvatskoj književnosti
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 16.11.2017. - 17.11.2017
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
poema ; modernizam ; pripovijedanje ; stih ; višeglasje ; interpretacija
(epic poem ; modernism ; narration ; verse ; polyphony ; interpretation)
Sažetak
Tekst Riđokosi mesije izdvaja se u pjesničkom opusu Tina Ujevića i po svome natprosječnom opsegu i po narativnom okviru, odnosno uvođenju kazivača koji posreduje uvođenje ostalih glasova - govornih instanci u pojedinim segmentima te višedijelne, polifone kompozicije. Upada u oči i činjenica da je između prvoga objavljivanja teksta (Vijenac, 1926) i redigirane verzije u zbirci Žedan kamen na studencu prošlo gotovo trideset godina, premda je Ujević u međuvremenu objavio dvije zbirke. Analiza teksta stoga će se odvijati u nekoliko pravaca: pokušat će se odgovoriti na pitanje o žanrovskom karakteru kompozicije, razlozima takva odabira, retoričkim registrima i diskurzivnim praksama koje upošljava te ustanoviti veza između žanrovskoga okvira i utopijskih i distopijskih sadržaja koji obilježavaju misaone koncepte izložene u pojedinim dijelovima. Iako je 1926. tekst nosio podnaslov Nadrealistički i supernaturalistički film od 300 zrnaca, što pretpostavlja odmak od racionalističke poetike i napuštanje bilo kakve logičke koherencije u izrazu nastojat će se ukazati na tijesnu vezu između toga teksta i niza duljih refleksivnih pjesama koje će obilježiti sljedeću fazu Ujevićeva stvaralaštva i uglavnom biti objavljene u Ojađenom zvonu iz 1933. Zbog toga će se pokušati odgovoriti i na pitanje o izostanku Riđokosih mesija iz četvrte zbirke, odnosno razlozima uvrštavanja u posljednju zbirku.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
