Naslov
Identifikacija slušnog statusa govornika na temelju spontanog govora
(Identification if speaker hearing status on the basis of spontaneous speech)

Autori
Dobrić, Arnalda ; Mildner, Vesna ; Liker, Marko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Istraživanja govora 2019: Knjiga sažetaka / Liker, Marko ; Vlašić Duić, Jelena - Zagreb : Hrvatsko filozofsko društvo, 2019, 34-35

ISBN
978-953-296-183-6

Skup
10. znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem Istraživanja govora (SR 2019)

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 05.12.2019. - 07.12.2019

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
identifikacija govornika, slušnooštećene osobe, spontani govor
(speaker identification, hearing impaired people, spontaneous speech)

Sažetak
Sve metode rehabilitacije osoba s različitom vrstom i razinom slušnog oštećenja uvijek imaju isti cilj – osposobiti osobu za što bolju socijalnu interakciju i svakodnevni život. Iz toga proizlazi i potreba za mjerenjem ishoda rehabilitacije, ali se u svakodnevnoj uporabi nameće kao mjera razabirljivost govornika i njegovo prepoznavanje u okolini kao slušno oštećene osobe. Cilj je ovog istraživanja bio utvrditi mogu li slušači prepoznati slušnooštećene osobe na temelju spontanog govora te odrediti stupanj njihova oštećenja i kako procjenjuju razabirljivost njihova govora. U radu su sudjelovala 23 slušača (studenti fonetike i studenti drugih odsjeka), a slušali su govorne odsječke spontanog govora desetero govornika, od kojih je petero imalo uredan sluh, a petero je bilo korisnika umjetne pužnice s dijagnosticiranom nagluhosti ili gluhoćom (bez pomagala). Zadatak slušača bio je prepoznati na temelju govornog odsječka u trajanju od otprilike 2 sekunde je li govornik urednog sluha, nagluh ili gluh te ocjenom od 1 do 10 ocijeniti razabirljivost govora. Rezultati pokazuju da fonetičari i nefonetičari podjednako dobro prepoznaju govornike urednog sluha, a razlikuju se u mogućnosti razlikovanja između nagluhih i gluhih govornika, pri čemu su fonetičari bili uspješniji, dok su nefonetičari govornike s umjetnom pužnicom uglavnom procjenjivali kao gluhe. Razabirljvost govora sudionika urednog sluha ocijenjena je statistički značajno višom (Wilcoxonov test ; Z = -4, 198 ; p < 0, 001) nego sudionika oštećena sluha (medijan: 9, 8 nasuprot 5, 1) te uz manja odstupanja među ocjenama. Karakteristike slušača poput eventualnog oštećenja sluha i iskustva komunikacije s osobama oštećena sluha u obitelji ili među prijateljima nisu značajno utjecale na njihove odgovore. Dobiveni podaci potvrđuju važnost dobro osmišljene rehabilitacije slušno oštećenih osoba, koja mora biti usmjerena ne samo na njihovo slušanje nego i na kvalitetu te razabirljivost govora. Rezultati će se raspraviti i u konetkstu odnosa koartikulacijskih procesa i razabirljivosti govora, jer neka istraživanja pokazuju da je smanjena razabirljivost govora osoba oštećena sluha djelomično uzrokovana atipičnim koartikulacijskim procesima.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti, Filologija, Interdisciplinarne humanističke znanosti

POVEZANOST RADA