Naslov
Elektropalatografsko istraživanje koartikulacije u kontaktu frikativa i laterala
(Electropalatographic investigation of coarticulation in fricative + lateral clusters)

Autori
Vidović Zorić, Ana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
ZNAČENJE U JEZIKU – OD INDIVIDUALNOGA DO KOLEKTIVNOGA / Matešić, Mihaela ; Nigoević, Magdalena - Rijeka : Srednja Europa ; Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku (HDPL), 2019, 79-79

ISBN
978-953-8281-00-6

Skup
XXXIII. međunarodni znanstveni skup HDPL-a "Značenje u jeziku – od individualnoga do kolektivnoga"

Mjesto i datum
Rijeka, Hrvatska, 16.05.2019. - 18.05.2019

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
koartikulacija, elektropalatografija, frikativi, laterali
(coarticulation, electropalatography, fricatives, laterals)

Sažetak
Govor je složena motorička aktivnost koja u svakome trenutku zahtijeva visoko koordiniranu izvedbu većeg broja izgovornih pokreta. Prema postavkama artikulacijske fonologije i koprodukcijskih teorija, artikulacijske geste temeljne su izgovorne jedinice, koje se u procesu govorne proizvodnje međusobno preklapaju i tako stvaraju uvjete za koartikulacijske procese (Farnetani, 1999). Istraživanja su pokazala da se artikulacijske geste razlikuju po snazi kojom djeluju na susjedne geste u koartikulacijskom odnosu. Prema Recasensovu modelu stupnja artikulacijske angažiranosti (engl. degree of articulatory constraint model ; DAC) glasnici čija izvedba angažira leđa jezika otporniji su na koartikulacijske utjecaje u koartikulacijskom odnosu (Recasens i sur, 1997). Nadalje, ova teorija pretpostavlja da je koartikulacijski otpor proporcionalan koartikulacijskom pritisku, tj. glasnici koji su otporniji na utjecaje susjednih glasnika ujedno i vrše veći koartikulacijski pritisak na te glasnike. Koartikulacijski otpor glasnika dodatno mogu pojačati neke karakteristike načina izgovora, kao što su npr. frikativnost i lateralnost. Ovaj model pretpostavlja da hrvatski prednji lingvalni frikativi /s/ i /ʃ/ te lateral /l/ imaju istu razinu koartikulacijskog otpora. Cilj je ovoga rada provjeriti ovu pretpostavku na način da se ispita hoće li u kontaktu frikativa i laterala unutar sloga doći do preklapanja njihovih izgovornih gesti i, ako dođe do preklapanja, koja će gesta prevladati. Govorni materijal preuzet je iz korpusa spontanoga govora KROKO, a činile su ga hrvatske riječi /ʃlapama/ i /slamama/ koje je barem dva puta izgovorilo osam izvornih govornika hrvatskoga jezika. Segmentacija, anotacija i obrada podataka izvedeni su u programu Articulate Assistant (Wrench, 2002). Koartikulacijska je angažiranost mjerena s pomoću triju elektropalatografskih mjera: (1) indeksom lateralnosti ; (2) indeksom jezično-nepčanog dodira u svakoj artikulacijskoj zoni ; (3) indeksom centra gravitacije jezično-nepčanog kontakta. Analiza podataka ne potvrđuje u potpunosti predviđanja modela stupnja artikulacijske angažiranosti, ali i pokazuje velike razlike među ispitanicima u načinu koartikulacije frikativa s lateralom. Rezultati se raspravljaju u kontekstu koartikulacijskih teorija te iz perspektive jezično-specifičnih i jezično-univerzalnih karakteristika koartikulacijskih procesa.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA